Turbulencije najmanje u središtu aviona
Zračne turbulencije nikome nisu ugodne, pogotovo onima koji se boje letenja ili imaju slab želudac, ali ako se uspije dobiti mjesto u središtu aviona, one su svakako manje, piše agencija dpa.
"Osjećate najmanje pokreta u sredini zrakoplova", pojasnio je Andreas Strohmayer s Instituta za dizajn aviona Sveučilišta u Stuttgartu.
Zrakoplov se najmanje trese na mjestu gdje su krila pričvršćena za trup. Osim toga, putnici koji sjede blizu središta aviona osjećaju manje pokreta kada pilot pomiče komande.
S druge strane, najneugodniji je dio stražnji i pri turbulencijama, ali posebno pri polijetanju kada se dobiva osjećaj propadanja poput onog u liftu.
U stražnjem je dijelu osjećaj neugodniji nego u sredini i kada pilot koristi vertikalni stabilizator i kormilo smjera.
Na pitanje je li bolje sjediti uz prozor ili uz prolaz, odgovor ovisi. Kada avion skreće, osjećaj je snažniji uz prozor te je ugodnije sjediti uz prolaz, ali za one koji se boje letenja ili koji osjećaju mučninu prozor je bolji odabir.
Vijest je prenesena s mrežnih stranica Hrvatske radiotelevizije.
1778. - rođen Joseph Louis Gay-Lussac, francuski fizičar i kemičar. Proslavio se već u 24. godini radom "O širenju plinova i para". Godine 1804. dizao se balonom do 7000 metara, proučavajući sastav zraka i promjene zemaljskog magnetizma. Gay-Lussac je nastavljao istraživanja Jacquesa Charlesa te je fasciniran balonima na vrući zrak otkrio vrlo važan zakon o plinovima proučavajući njihova svojstva na različitim temperaturama. Da bi mogao proučavati i potvrditi svoja mjerenja 1804. godine se zajedno sa svojim prijateljem vinuo visoko u nebo na 7600 metara sa balonom punjenim vodikom, postavivši tako visinski rekord koji je bio aktualan cijelih narednih 50 godina. Promatrajući plinove u staklenim tikvicama, pri raznim temperaturama, budući da se staklo vrlo malo toplinski rasteže, Lussac je došao do zaključka da između temperature i tlaka plina postoji direktna ovisnost. Mnogi znanstvenici prije njega su to također uočili no nisu mogli kvantitativno i jedinstveno ovu pojavu opisati, jer prva temperaturna ljestvica još nije bila jedinstveno definirana ni općeprihvaćena. Gay-Lussac je S J.L. Thenerdom 1808. godine također proizveo natrij i kalij i upotrijebio ih za redukciju borne kiseline u bor (element), a istraživao je i fermentaciju i jod te otkrio dicijan i cijanovodičnu kiselinu.
