preskoči na sadržaj

Ekologija

Autor: Gordana Benat
Zaštita prirode i unaprjeđenje okoliša preduvjet je opstanka čovjeka, a prirodu je moguće razumno i održivo koristiti jedino ukoliko se uvažavaju njene zakonitosti. Nažalost, u posljednje vrijeme svjedoci smo brojnih narušavanja našeg okoliša od nekontrolirane izgradnje, neprimjerenog odlaganja otpada, šumskih požara...

Nesavjesni, a ponekad i bahati odnos ljudi prema prirodi učinio je da su staništa brojnih autohtonih organizama ugrožena zagađivanjem, a povećanje brojnosti ljudske populacije uzrok je smanjivanja ili čak potpunog gubitka njihovih prirodnih staništa. Sve su te pojave neizbježno vodile k ugrožavanju brojnosti biljnih i životinjskih organizama, te u konačnici i izumiranju pojedinih vrsta.

Danas smo suočeni s dva ključna globalna problema zaštite okoliša: uništavanjem ozonskog omotača i klimatskim promjenama.

Problem klimatskih promjena vezan je uz učinak staklenika, odnosno povećanu koncentraciju stakleničkih plinova u atmosferi. Najznačajniji staklenički plin je ugljični dioksid (CO2), koji nastaje kao posljedica izgaranja fosilnih goriva. Povećana koncentracija stakleničkih plinova uzrokuje povećanu apsorpciju topline u atmosferi, što dovodi do promjena temperature zraka, količine oborina i ostalih klimatoloških elemenata.

Neki od spojeva koji pojačavaju učinak staklenika ujedno i oštećuju ozonski omotač.
Vodena para (H2O), ugljični dioksid (CO2), metan (CH4) i didušik oksid (N2O), su staklenički plinovi nastali prirodnim aktivnostima i oni, izmiješani u cjelokupnom sloju atmosfere, čine zračni toplinski omotač oko Zemlje. Taj omotač sprečava gubitak toplinske energije u svemir i doprinosi da je klima na Zemlji povoljna za život. Bez omotača od stakleničkih plinova, površina Zemlje bi bila 30ºC stupnjeva hladnija nego što je danas, nepovoljna za živa bića, hladna i beživotna poput površine Marsa.

Sunce zagrijava površinu Zemlje, a ona se zagrijava i emitira toplinsko zračenje. Na taj način zemljina površina reflektira oko 70 % sunčevog zračenja dospjelog na njezinu površinu. Staklenički plinovi u atmosferi apsorbiraju dio tog zračenja čime dolazi do zagrijavanja atmosfere, što se naziva "učinak staklenika". Staklenički plinovi nastali ljudskim aktivnostima utječu na cijeli sustav dovodeći do dodatnog globalnog zagrijavanja. U proteklih 100 godina globalna temperatura je porasla u prosjeku 0.4 - 0.8 ºC.

Glavni izvori stakleničkih plinova su:
•    izgaranje fosilnih goriva,
•    industrijski procesi,
•    odlaganje otpada,
•    sječa šuma,
•    poljoprivredna proizvodnja i
•    stočarstvo.

Preuzmimo stvar u svoje ruke poduzimanjem mjera za smanjenje emisija stakleničkih plinova:
•    korištenje obnovljivih izvora energije,
•    povećanje energetske učinkovitosti,
•    energetsko korištenje otpada,
•    promjena tehnologija u industriji,
•    razvrstavanje otpada,    
•    izolacija zgrada,
•    korištenje javnog prijevoza,
•    korištenje automobila koji troše manje goriva i
•    pošumljavanje.

Svatko od nas ponaosob može puno učiniti na području ekologije, od gore navedenih mjera, pa do učlanjenja u eko-klubove i udruge koje podižu ekološku svijest pojedinaca u cilju zaštite okoliša.

Dio informacija za članak preuzet je sa stranica Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.


| 25. 4. 2007. u 00:00 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet

Učenički radovi

Salzburg

Donosimo vam prezentaciju Petre Maravić, učenice 7. razreda Osnovne škole Ivana Brlić-Mažuranić, PŠ Drežnica o austrijskom gradu Salzburgu. Prezentacija je napravljena na satu...

Nastavni materijali

Veliko i malo slovo DŽ dž

OŠ HJ A.1.1. Učenik razgovara i govori u skladu s jezičnim razvojem izražavajući svoje potrebe, misli i osjećaje. OŠ HJ A.1.3. Učenik čita tekstove primjerene početnomu opismenjavanju i jezičnome razvoju....

Audio&video

Jezik i predrasude

Emisija u kojoj raspoloženi hrvatski lingvisti analiziraju našu jezičnu svakodnevicu, otkrivaju zanimljivosti o živim jezicima i nestalim kulturama, istražuju...

1858. - rođena Selma Lagerlöf, švedska književnica....

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr