Domine (ili domino) je igra koja se sastoji od seta igraćih pločica. Tradicionalni kinesko-europski domino set sastoji se od 28 domina, znane još kao kartice, pločice, kamenje. Svaki domino je pravokutna pločica s linijom koja dijeli dva kvadrata. Svaki kraj je označen broj mjesta točkica (pips) ili praznina koje su važne za samu igru jer određuju slijed igre.
Postoji više načina igranja domina a to su obični domino u kojem mogu sudjelovati 2,3 ili više igrača, domino za dvoje te domino u parovima. U nastavku donosimo opis igre domina za dvoje.
Cilj svakog igrača je da se prije protivnika oslobodi "svojih" Domina, te u tom slučaju on postaje pobjednik. Domino pločice se polože licem na stol a nakon tog se dobro promiješaju. Oba igrača uzimaju po 7 pločica, a može se birati da svaki naizmjenice uzima jednu ili se odmah dijeli svakom po sedam.
Igrač koji ima najveću duplu dominu, kreće prvi i stavlja prvu dominu. Ako na početku igre ni jedan od igrača nema duplu dominu, igru počinje onaj s najvećim zbrojem točkica na domini. Nakon toga kreće drugi igrač koji stavlja svoju pločicu (nije bitno s koje strane) ali pritom mora poštivati broj koji je protivnik odabrao na svojoj domino pločici. Ako igrači nemaju domino pločicu koja im odgovara, uzimaju je iz hrpe domina koji su ostali od početka.
Postoje razlike u igri sa više igrača. Neke od njih su:
Nekoliko savjeta:
Tekst je prenesen s portala e-kako.
1778. - rođen Joseph Louis Gay-Lussac, francuski fizičar i kemičar. Proslavio se već u 24. godini radom "O širenju plinova i para". Godine 1804. dizao se balonom do 7000 metara, proučavajući sastav zraka i promjene zemaljskog magnetizma. Gay-Lussac je nastavljao istraživanja Jacquesa Charlesa te je fasciniran balonima na vrući zrak otkrio vrlo važan zakon o plinovima proučavajući njihova svojstva na različitim temperaturama. Da bi mogao proučavati i potvrditi svoja mjerenja 1804. godine se zajedno sa svojim prijateljem vinuo visoko u nebo na 7600 metara sa balonom punjenim vodikom, postavivši tako visinski rekord koji je bio aktualan cijelih narednih 50 godina. Promatrajući plinove u staklenim tikvicama, pri raznim temperaturama, budući da se staklo vrlo malo toplinski rasteže, Lussac je došao do zaključka da između temperature i tlaka plina postoji direktna ovisnost. Mnogi znanstvenici prije njega su to također uočili no nisu mogli kvantitativno i jedinstveno ovu pojavu opisati, jer prva temperaturna ljestvica još nije bila jedinstveno definirana ni općeprihvaćena. Gay-Lussac je S J.L. Thenerdom 1808. godine također proizveo natrij i kalij i upotrijebio ih za redukciju borne kiseline u bor (element), a istraživao je i fermentaciju i jod te otkrio dicijan i cijanovodičnu kiselinu.