preskoči na sadržaj

Kako nastaju jezera?

Jezero je zasebna vodena površina, obično slatkovodna, smještena u više ili manje dubokoj udolini, koju pune podzemne rijeke ili potoci. Prema podrijetlu se obično dijele na tektonska, vulkanska i ledenjačka, znači prema uzroku stvaranja udubljenja koja su se napunila vodom.


U stvaranju jezera sudjeluju različiti prirodni čimbenici. Ledenjaci, potresi, odroni, eksplozije vulkana i masa rastopljene lave često su uzrokovali stvaranje jezera, prekidajući normalan tok rijeke ili stvarajući bazen, u kojem se voda prirodnim putem sakupljala.

Ledenjačka jezera su nastala u udubinama stvorenim erozivnim djelovanjem davnih ledenjaka. Ledenjaci su imali veliku erozivnu moć i uspijevali su udubiti i najčvršće stijene stvarajući doline u kojima će se smjestiti. Kad se ledenjak otopi, iza sebe ostavlja jednu ili više kotlina koje će se možda poslije napuniti vodom. U Hrvatskoj nema ledenjačkih jezera. Ima ih u susjednoj Sloveniji i u drugim alpskim zemljama. U Hrvatskoj se međutim nalaze svjetski poznata Plitvička jezera, nastala stvaranjem sedrenih prepreka u riječnoj dolini. Poznata krška jezera su Modro i Crveno jezero kod Imotskog.

Tektonska jezera su jezera nastala u udubinama poslije lomova Zemljine kore. Te su lomove uzrokovali poremećaji u unutrašnjosti Zemlje. Tektonskog su podrijetla neka od najvećih i najdubljih jezera na Zemlji: Tanganjika u Africi i Bajkalsko jezero u Rusiji.

Vulkanska jezera su jezera koja ispunjaju kratere nekadašnjih vulkana. Vulkanskom aktivnošću stvorena je kotlina koja se poslije napunila vodom, a naziva se i kaldera. Jezera, koja ispunjaju kratere nekadašnjih vulkana, imaju najčešće kružni oblik. U susjednoj Italiji vulkanska su jezera Bracciano i Nemi, a u SAD Crater Lake u državi Oregon.

Postoje i jezera sa slanom vodom. Jezera uz morske obale najčešće su slana. Njihovu stvaranju pogodovali su nanosi pijeska duž obale koji su sprječavali oticanje rijeke u more. Slana su i ona jezera koja su, ostavši bez kanala za napajanje ili koja se nalaze u iznimno suhim predjelima s rijetkim kišama, izložena velikom isparavanju, čija je posljedica gomilanje mineralnih soli. Jedno od takvih je jezero Chad u središnjoj Africi.

Sva su jezera osuđena na umiranje bilo presušivanjem ili iz drugih razloga. Rast biljaka može na primjer pretvoriti s vremenom plitko jezero u močvaru ili baru. Erozivna moć vode može uzrokovati jače otjecanje i osiromašenje jezera vodom. Naslage mulja, pijeska, šljunka i drugih taložina mogu ispuniti korito jezera. Na kraju, i zagađivanje, nebriga ljudi i svakakvi otpaci polako ubijaju jezersku floru i faunu.

 

Tekst je prenesen s portala e-kako.

| 24. 11. 2011. u 12:41 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet

Učenički radovi

Salzburg

Donosimo vam prezentaciju Petre Maravić, učenice 7. razreda Osnovne škole Ivana Brlić-Mažuranić, PŠ Drežnica o austrijskom gradu Salzburgu. Prezentacija je napravljena na satu...

Nastavni materijali

Veliko i malo slovo DŽ dž

OŠ HJ A.1.1. Učenik razgovara i govori u skladu s jezičnim razvojem izražavajući svoje potrebe, misli i osjećaje. OŠ HJ A.1.3. Učenik čita tekstove primjerene početnomu opismenjavanju i jezičnome razvoju....

Audio&video

Putnici kroz vrijeme

Putnici kroz vrijeme: Od antike do barbike, od traktora do motike, nekad davno, davnije, što je bilo ranije? Prošlost su naše teme - Putnici kroz vrijeme,...

1887. -prva od četiri irske 'krvave nedjelje' odigrala se na...

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr