Kako se razvija fotografija?
Ljudsko oko zapravo radi kao fotografski aparat. Kada čovjek promatra oko sebe, njegovo oko "fotografira" slike što ih vidi. Leća u oku djeluje baš kao i leća u fotografskom aparatu. Mrežnica oka se ponaša kao i film u fotografskom aparatu. Svjetlost oka djeluje na osjetljivu površinu mrežnice. U fotografskom aparatu svjetlost djeluje na posebno pripremljenu osjetljivu površinu filma. Kad svjetlost ne bi imala takvo djelovanje na određene kemijski pripremljene tvari, fotografija ne bi bila moguća.
Kakvo je to djelovanje?
Jednostavno, pod utjecajem svjetlosti nitrat srebra pocrni. Većina postupaka u fotografiji ovisi o tom djelovanju, a u nastavku se može saznati kako.
Prvi problem je usredotočiti svjetlost na osjetljivi materijal filma. To se postiže pomoću leće fotografskog aparata, koja skuplja i prelama svjetlost kako bi se stvorila slika. Leća je zapravo "svjetlosni lijevak", kroz koji se svjetlost usmjerava na film.
Prilikom brzog otvaranja i zatvaranja otvora na fotografskom aparatu, svjetlost prođe i padne na film. Kad se to dogodi, na filmu nastaje kemijska reakcija. Naime, određena fina zrnca bromida srebra se mijenjaju. Kad se takav film izvadi iz fotografskog aparata i izloži različitim tekućinama, spomenuta zrnca, na koja je djelovala svjetlost, postaju tamna mjesta na filmu.
Što je svjetlost bila jača, na filmu će se pojaviti tamnije mrlje. Taj se film naziva "negativ" jer na suprotan način odražava sliku. Tamni dijelovi fotografirane scene izgledaju svijetli, a svijetli dijelovi izgledaju tamni, odnosno crni.
Kada je negativ gotov, potrebno je izraditi "pozitivni" otisak. Drugim riječima, negativ se stavi nasuprot specijalnog papira za kopiranje, na koji također djeluje svjetlost. Takav papir se izlaže jakoj svjetlosti kroz negativ. Pri tomu tamna mjesta na negativu propuštaju manje svjetlosti kroz papir za kopiranje, pa tako ti dijelovi izgledaju svijetli. Na taj način ponovno dolazimo do pravog izgleda predmeta što smo ga fotografirali.
Fotografija što se pojavljuje papiru za kopiranje, prema tomu, prošla je najprije kroz negativnu, a potom i kroz pozitivnu fazu. Na taj način, kao rezultat, dobije se točno ono što je fotografirano.
1929. - Crni četvrtak (engl. Black Thursday) označava 24. listopad 1929. godine kada je nastupila prava panika na njujorškoj burzi, nakon nekoliko dana bezuspješnih pokušaja da se spriječi njezin krah. Bio je to simbolički početak razdoblja velike ekonomske krize u svjetskoj ekonomiji 1930-ih godina. Velika ekonomska kriza ili Velika depresija nazivi su teškog sloma cijelih nacionalnih gospodarstva u svim važnijim industrijskim državama koja je počela 1929. a očitovala se, između ostalog, slomom cijelog niza privrednih subjekata, masivnom nezaposlenošću i deflacijom. U SAD-u, gdje je sve počelo, nakon sloma čitave ekonomije, svaki četvrti Amerikanac je ostao bez posla, tako da je oko 15 milijuna ljudi bilo nezaposleno. Prosječne nadnice su pale za 60%, a prihod od poljoprivrede za 50%. Kako je do tada ekonomija SAD-a bila vodeća i u neku ruku pokretač razvoja svjetske privrede, tako se i kriza prelila iz Amerike u cijeli svijet.
