preskoči na sadržaj

Kako se prognozira vrijeme?

Nekoć su ljudi promatrali prirodu da saznaju kakvo će biti vrijeme. Gledali su nebo, proučavali ponašanje biljaka i životinja te na temelju toga donosili zaključke. Najbolji su »vremenski proroci« bili seljaci, šumari, lovci, ribari i pastiri. Iz njihovih je iskustava proizašlo pravo bogatstvo narodna pravila o vremenu.


Danas se za prognoziranje vremena svakodnevno prikupljaju podaci iz cijeloga svijeta. Meteorološke procese u troposferi bilježi više od 8000 postaja na kopnu, brodovima, naftnim platformama, zrakoplovima, balonima i meteorološkim satelitima.

Ti se podaci zatim prosljeđuju računskim centrima u Moskvi (u Rusiji), Washingtonu (u SAD-u) i Melbourneu (u Australiji). Na temelju tih podataka nastaje regionalna i globalna vremenska prognoza.

One se pomoću posebne telekomunikacijske mreže šalju u nacionalne meteorološke zavode, gdje ih meteorolozi kombiniraju s vlastitim mjerenjima i tako stvaraju prognozu za svoju zemlju. Postoji dugoročna i kratkoročna prognoza. Trenutno se dugoročno (do dva tjedna unaprijed) može prilično točno predvidjeti tek opća meteorološka situacija. Kratkoročna je prognoza (dva-tri dana unaprijed) danas vrlo točna. Kad je riječ o vremenskoj prognozi za idućih 36 sati, uspješnost meteorologa je čak 90 posto.

Vremenske prognoze nisu važne samo onima koji žele znati kako se sutradan odjenuti. Prognoza ponajprije treba zračnim lukama, kako bi mogle poduzeti mjere opreza u zračnom prometu. Brodovima su naročito važna upozorenja na moguće oluje, a podaci o vremenu važni su i za cestovni promet te poljoprivredu.
Međutim, u nekim dijelovima svijeta vrijeme kao da nikada ne slijedi ljudske želje. Nekoć se meteorološkim topovima pokušavalo izazvati kišu. Danas postoje uspješniji načini utjecanja na vremenske prilike. Kako bi se oblake prisililo da ispuste u njima nakupljenu vodu, "cijepi" ih se kristalima srebrnog jodida. Oni uzrokuju kondenzaciju vodene pare i nastanak kišnih kapi. Kristale u oblake donose zrakoplovi. "Cijepljeni" oblaci oslobađaju do 25 posto više kiše. Međutim, taj je način utjecanja na vrijeme vrlo sporan.

Prvi je udžbenik o meteorologiji sastavio grčki filozof Aristotel (384.-322. pr. Kr.). Nazvao ga je Meteorologica (Znanost o nebeskim pojavama). Međutim, suvremeno je proučavanje vremena započelo tek nakon izuma važnih instrumenata poput barometra (1643.) i živinog termometra (1714.). Prve su meteorološke postaje nastale potkraj 18. stoljeća.

Meteorološki sateliti prikupljaju informacije o vremenskim procesima na našemu planetu. Oni analiziraju i snimaju oblake, mjere temperaturu morske površine, brzinu vjetrova te količinu vlage u troposferi. Svakih pola sata podatke i fotografije šalju meteorološkim postajama na Zemlji.


Što nam govore narodna pravila o vremenu?

Narodna pravila o vremenu temelje se na višestoljetnom proučavanju meteoroloških procesa. To nisu znanstvene prognoze. Nastale su proučavanjem povezanosti vremena i rasta plodova na polju, a obično vrijede samo za područje na kojem su nastala. Najpouzdanija su pravila koja povezuju Mjesec i oblake: "Kad Mjesec oko sebe ima krug, kiša nam je neizbježan drug!"

| 20. 4. 2018. u 11:52 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle

Učenički radovi

Politika Hrvatske pučke seljačke stranke

Video je uradak nastao kao aktivnost u sklopu obrade političkih stranaka početkom 20. stoljeća, na nastavi Povijesti. Učenice su Srednje škole Ban Josip Jelačić trebale prikazati osnovnu politiku Hrvatske pučke seljačke...

Nastavni materijali

Film

Film "Sto godina od Velikog rata" Film je učenički uradak maturantskih gimnazijskih razreda Srednje škole Ban Josip Jelačić iz Zaprešića, pod mentorstvom profesorice povijesti Željke Winkler....

Audio&video

Jezik i predrasude

Emisija u kojoj raspoloženi hrvatski lingvisti analiziraju našu jezičnu svakodnevicu, otkrivaju zanimljivosti o živim jezicima i nestalim kulturama, istražuju...

64. - veliki antički grad Rim iznenada se našao u plamenu....

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr