preskoči na sadržaj

Kako rastemo?

Najzaslužniji čimbenici koji izazivaju rast su nasljedni i nalaze se u zametku svakog živog bića. I ljudska bića i životinje prolaze kroz nekoliko stupnjeva razvoja, to je jedna od osobina živih bića. To su: embrionalni stupanj (u majčinoj utrobi), razdoblje dojenčeta, zatim djetinjstva, mladosti, zrelog doba i na kraju - starosti.


Neka živa bića jedva da imaju rano djetinjstvo. Neke ptice, na primjer, mogu letjeti čim se izlegnu. Zamorac je sposoban brinuti se o sebi već nakon trećeg dana po dolasku na svijet, a ljudsko biće je potpuno odraslo tek negdje oko dvadesete godine.

Od prvog trenutka novorođenče ima sve one živčane stanice koje će imati tijekom cijelog života: moždane i periferne. Razvojna veza između ovih živčanih stanica omogućava djetetu da kontrolira svoje pokrete, da uči i ponaša se kao društveno ljudsko biće. Sva ljudska bića rastu na sličan način, ali ipak postoje i neke bitne razlike između djece različitog spola. Dječaci i djevojčice prolaze kroz iste faze, ali na različite načine i različitom brzinom.

Tijekom prvih nekoliko tjedana nakon rođenja, tijelo raste znatno brže nego ikad kasnije tokom života. Već pred kraj prve godine rast usporava, a tijekom čitavog djetinjstva rast se odvija umjereno. Pri kraju djetinjstva rast se počinje ubrzavati. To razdoblje kod djevojčica nastupa obično između jedanaeste i trinaeste godine, a kod dječaka između dvanaeste i četrnaeste. Neko vrijeme oni rastu, sve dok ne dostignu najveću moguću brzinu rasta. Potom brzina rasta počinje opadati, sve do trenutka kad rast potpuno prestaje.

Povećanje visine i težine obično ne idu proporcionalno. Najprije se raste u visinu, a potom se dobiva na težini. Kod mnoge djece postoji tzv. „bucmasto" razdoblje, negdje između jedanaeste i dvanaeste godine. A tada dijete počinje naglo rasti i „bucmasti" izgled se gubi.

Prestanak rasta

Novorođenče je prosječno dugo 48 - 50 cm. Tijekom idućih dvadeset godina dužina tijela se povećava preko tri puta i kod žena prosječno iznosi oko 160 cm, a kod muškaraca oko 175 cm. Ali, čovjek tada ne prestaje rasti. On zapravo i dalje raste, čak i poslije dvadeset i pete godine, i svoju najveću visinu dostiže oko 35. ili 40. godine.

Nakon tih godina čovjek prestaje rasti i počinje se „smanjivati". Svatko se smanjuje poslije četrdesete godine života, otprilike 1 cm svakih deset godina. Razlog tom smanjenju je postupni gubitak vode iz hrskavica u zglobovima kralježnice.

Zanimljivo je napomenuti da smo svakog jutra viši nego prethodne večeri, a da se tijekom dana smanjujemo.

Brzina rasta ovisno se mijenja za vrijeme različitih godišnjih doba. Mala djeca brže rastu ljeti nego zimi. Bolja hrana, kvalitetniji način života, navike i čitav niz drugih okolnosti čine današnje naraštaje u prosjeku puno višim nego prethodne.

Visina rasta ovisi o radu četiri žlijezde: štitnjači, hipofizi te grudnoj i spolnoj žlijezdi. Kad ove žlijezde rade normalno i kad postoji odgovarajuća ravnoteža između njihovih aktivnosti, rast je normalan.

Ako hipofiza pretjerano funkcionira, ruke i noge previše rastu, a šake i stopala postaju veoma veliki. Ukoliko hipofiza nedostatno radi, osoba ostaje maloga rasta.

Dijete se rađa s velikom grudnom žlijezdom, koja raste i tijekom djetinjstva. Kad dijete napuni trinaest ili četrnaest godina, grudnu žlijezdu počinje zamjenjivati masno tkivo. Završetkom puberteta ona se u većine osoba potpuno gubi. Na njenom mjestu ostaje masno tkivo. Takvo smanjenje grudne žlijezde pada u doba kad spolne žlijezde počinju raditi.

Ponekad se spolne žlijezde prebrzo razvijaju, a rast grudne žlijezde se prerano usporava. U takvom slučaju osoba ne dostiže prosječnu visinu.

Ako se spolne žlijezde počnu kasno razvijati, grudna žlijezda nastavlja raditi i takve osobe dostižu natprosječnu visinu.

 

Članak je izvorno objavljen na portalu e-kako.

Slika je preuzeta s internetske stranice http://www.freedigitalphotos.net (autor: africa).

| 20. 5. 2013. u 13:00 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle

Učenički radovi

Salzburg

Donosimo vam prezentaciju Petre Maravić, učenice 7. razreda Osnovne škole Ivana Brlić-Mažuranić, PŠ Drežnica o austrijskom gradu Salzburgu. Prezentacija je napravljena na satu...

Nastavni materijali

Veliko i malo slovo DŽ dž

OŠ HJ A.1.1. Učenik razgovara i govori u skladu s jezičnim razvojem izražavajući svoje potrebe, misli i osjećaje. OŠ HJ A.1.3. Učenik čita tekstove primjerene početnomu opismenjavanju i jezičnome razvoju....

Audio&video

Putnici kroz vrijeme

Putnici kroz vrijeme: Od antike do barbike, od traktora do motike, nekad davno, davnije, što je bilo ranije? Prošlost su naše teme - Putnici kroz vrijeme,...

1887. -prva od četiri irske 'krvave nedjelje' odigrala se na...

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr