preskoči na sadržaj

Kako nastaje sol?

Sol je jedan od najrasprostranjenijih minerala i najzastupljenijih začina na Zemlji. Koristi se za poboljšanje okusa hrane i ima vrlo važnu funkciju u mnogim fiziološkim procesima, od održanja stalnog krvnog tlaka do održavanja rada živčanog sustava. Kemijski, sol je spoj što ga stvaraju natrijev klorid, a sastavljen je od natrija i klora (Na i Cl).


Kuhinjska sol, što je svakodnevno upotrebljavamo, dobiva se na nekoliko načina: iz morske vode, iz vode slanih jezera, iz slanih izvora te naslaga kamene soli. Jedan kilogram morske vode prosječno sadrži oko 35 grama soli. Neka slana jezera, kao što su Mrtvo more ili Veliko slano jezero u Sjevernoj Americi, sadrže čak i veći postotak soli u vodi.

Kamena sol, odnosno ruda soli, nalazi se u mnogim dijelovima svijeta i ponekad su njeni slojevi debeli i po više stotina metara. Najvjerojatnije je da je kamena sol nastala isparavanjem pretpovijesnih mora, pa je kasnije preko slojeva soli nanijet mulj i pijesak, a slani izvori najvjerojatnije su nastali cijeđenjem vode kroz takve velike naslage soli.

Najveći dio soli što se prodaje u trgovinama dobiva se od kamene soli. Postupak dobivanja je ovakav: najprije se izbuše bunari u stijenama koje sadrže sol. U te bunare potom se sipa voda kroz cijevi. Ta voda rastvara sol, a zatim se, kao slana voda drugim cijevima ispumpava natrag na površinu.

Kad se sol izvuče na površinu zemlje u obliku slane vode, ona se isparava u otvorenim širokim posudama ili u vakuumskim posudama (tj. u posudama bez zraka) sve dok se ne pretvori u zrnca. Dobivena zrnca se potom suše i sortiraju po veličini. Stolna sol, ili sol za jelo, vrlo je fin prah.

Sol se danas mnogo koristi u mnogim granama industrije, a naročito u proizvodnji stakla, sapuna i u obradi kože.

| 6. 8. 2019. u 09:35 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet

Učenički radovi

Rijeka

Četvrtaši Osnovne škole Ksavera Šandora Đalskog iz Donje Zeline, u sklopu nastavnog predmeta priroda i društvo, proveli su projekt "Upoznajmo naše gradove". Učenici su se uistinu...

Nastavni materijali

Članovi obitelji

PID OŠ A.1.1. Učenik uspoređuje organiziranost u prirodi opažajući neposredni okoliš. PID OŠ A.1.3. Učenik uspoređuje organiziranost različitih prostora i zajednica u neposrednome okružju. PID...

Audio&video

Glazbena kutijica

Jeste li se ikada zapitali koliko se priča skriva u glazbi i njenim skladateljima? U serijalu pod nazivom Glazbena kutijica otkrivamo zanimljive i poučne priče o poznatim...

1181. - na današnji se dan prvi puta spomemulo ime grada...

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr