Proslava Nove godine
Proslava Nove godine tradicija je koja potječe iz drevnog Babilona. Babilonci su slavili ulazak u Novu godinu još prije 4000 godina, ali ne zimi, već u proljeće tijekom razdoblja mladog mjeseca. Babiloncima je novogodišnje slavlje bilo od velike važnosti, naime slavlje je trajalo čak jedanaest dana. Zanimljivo je da su već Babilonci uveli tradiciju donošenja novogodišnjih odluka.
Od 153. godine prije Krista Nova godina se slavi prvog siječnja, a latinski naziv prvog mjeseca Januarius ime je dobio po Janusu, koji je bio bog svih početaka. Međutim, Pravoslavna crkva još uvijek primjenjuje julijanski kalendar, pa tako pravoslavci Novu godinu slave s 13. na 14. siječnja.
U Iranu su u upotrebi čak tri kalendara: zapadni za svakodnevnu uporabu, islamski za vjerske blagdane i perzijski prema kojem slave Novu godinu. Muslimani obilježavaju Novu godinu kao simbol Muhamedovog prelaska iz Meke u Medinu. Prema islamskom ili lunarnom kalendaru trenutno je 1434. godina.
Židovi Novu godinu slave prvog dana mjeseca Tišri. Prema židovskom kalendaru, 18. rujna smo ušli u 5773. godinu od postanka svijeta.
Kinezi slave Novu godinu petnaestak dana. Budući da se ona izračunava kombinacijom sunčeva i mjesečeva kalendara ona ne pada svake godine na isti dan. Najranije počinje krajem siječnja, a najkasnije u drugoj polovici veljače.
37. - rođen Neron, rimski car kojeg je godine 50. usvojio car Klaudije oženivši se njegovom majkom Agripinom. Kad je 54. godine naslijedio cara Klaudija, kojeg je Agripina otrovala, Neron je isprva vladao pravedno i mudro, vođen savjetima majke i svoga učitelja, slavnog rimskog filozofa i pisca Seneke, no ubrzo je odbacio njihovo tutorstvo i počeo živjeti raskošno i vladati okrutno. Dao je otrovati mlađeg polubrata Britanika, a 59. godine dao je ubiti i svoju majku - Agripinu. Kad je smaknuo još nekoliko rođaka, došao je red i na njegovu ženu Oktaviju, koju je ubio kako bi se mogao ponovno oženiti. Neron je umislio da je odličan pjevač i glumac te je nastupao na pjevačkim natjecanjima i glumačkim priredbama u Italiji i Grčkoj. Volio je helensku kulturu i govorio dobro grčki; dao je i autonomiju Grčkoj koja je tada bila pod rimskom vlašću. Godine 58., kad su se protiv njega pobunile rimske legije u Španjolskoj i Galiji, današnjoj Francuskoj, Neron je počinio samoubojstvo.
