Otkriveno je nešto zaista zanimljivo o utjecaju sredstava za čišćenje na pluća. Naime, čišćenje je doma loše za pluća jednako koliko i potrošena kutija cigareta dnevno, zaključak je studije koju su napravili stručnjaci sa Sveučilišta Bergen.
Znanstvenici su analizirali medicinsko stanje pluća 6235 žena i muškaraca u 22 medicinska centra i nakon toga ponovo su ih pregledali poslije 20 godina. Odgovorili su na pitanja jesu li su čistili samo svoje domove ili su radili baš kao profesionalni higijeničari. Također, odgovarali su na pitanja koliko često se pri svemu tome koriste tekućim proizvodima za čišćenje i sprejevima.
Utvrđeno je kako su žene koje su čistile svoje domove jednom tjedno, ali i žene i muškarci koji su radili kao higijeničari pokazali ubrzano opadanje kapaciteta pluća. To se, inače, događa kod pušača koji potroše dnevno kutiju cigareta u vremenskom periodu između 10 i 20 godina.
Kod muškaraca koji su čistili svoje domove nisu primijećene nikakve štetne posljedice. Od cjelokupnog broja žena koje su čistile njih je 13,7 razvilo astmu.
Znanstvenici sa Sveučilišta Bergen izjavili su da su proizvodi koji sadrže izbjeljivač i amonijak opasni za pluća. Utvrđeno je i kako nema razlike u tome koriste li se ti proizvodi u tekućem obliku ili u obliku raspršivača.
“Kratkoročni su utjecaji takvih proizvoda na astmu vrlo dobro istraženi, ali ne zna se pretjerano puno o dugoročnom utjecaju na funkciju pluća. Takve kemikalije iz dana u dan nanose manju štetu i u određenoj dobi mogu smanjiti funkcionalnost pluća”, poručila je liječnica Cecile Svanes.
Naglasila je i kako ljudi trebaju što manje moguće koristiti proizvode poput izbjeljivača te isto to da su voda i razne krpe od mikrovlakana sasvim dovoljni za čišćenje.
Vijest je prenesena s mrežnih stranica https://geek.hr/znanost/.
1756. - rođen Wolfgang Amadeus Mozart, austrijski kompozitor, središnja ličnost bečke klasike, stvorio više od 600, pretežno opsežnijih, kompozicija sintetizirajući raznovrsne stilove. Čudo od djeteta, dječak koji je prije poznavao note nego slova i koji je već s tri godine počeo skladati jednostavne pjesmice, a s pet održavati koncerte, rođen je 27. siječnja 1756. u Salzburgu. U predškolskoj dobi napisao je niz skladbi koje su sačuvane zahvaljujući njegovu ocu. Sa sedam godina Amadeus održava senzacionalne glasovirske koncerte širom Europe. Nekoliko godina poslije, po sjećanju i po sluhu, bez greške će reproducirati skladbu Allegria čije su se note krile za isključivu upotrebu vatikanskog zbora, a koja se pjeva čak u devet glasova. S devet godina piše prvu operu Bastien i Bastiena, a s 13 dobiva mjesto koncertnog majstora u orkestru salzburškog nadbiskupa. Genij velikog skladatelja ispred je vremena, što je uz njegov neobuzdani temperament izvor stalnih sukoba s mecenama, dvorskim i crkvenim moćnicima. Da bi preživio Mozart je morao davati poduke iz glasovira i skladati po narudžbi mecena. Međutim, unatoč stalnim teškoćama Mozart je stvarao s nevjerojatnom lakoćom. Tako je predigru operi Don Giovanni, po narudžbi direktora opere u Pragu, napisao je za jedan dan, a cijelu operu za dva mjeseca. Zato je Mozartova ostavština golema: 19 opera, stotinjak violinskih, klavirskih sonata, gudačkih kvarteta i kvinteta, 25 klavirskih koncerata, osam violinskih koncerata te 49 simfonija. Iako već shrvan bolešću, 1791. Mozart je skladao svoja najveća djela - operu Čarobna frula i veličanstveni Rekvijem, koji ne uspijeva dovršiti. Umro je 5. prosinca 1791. u 35. godini života, u dobi kada većina umjetnika tek dostiže stvaralačku zrelost.