preskoči na sadržaj

Nacionalni parkovi: Risnjak, Paklenica i Sjeverni Velebit

Autor: Ljerka Čulina
Kao što smo najavili prošli tjedan slijedi opis tipično planinskih prostora s raznolikom vegetacijom i reljefom: Risnjaka, Paklenice i Sjevernog Velebita. Osim opisa nacionalnih parkova u tekstu možete pročitati i koje su sve zanimljive aktivnosti moguće u pojedinom nacionalnom parku.

Nacionalni park Risnjak
Na zračnoj udaljenosti manjoj od 15 km od mora, u zaleđu grada Rijeke i kvarnerskog priobalja na 6.400 ha prostire se Nacionalni park Risnjak koji je osnovan 1953. godine. Brojne šumske zajednice te izvor rijeke Kupe sa gornjim tokom kao hidrogeomorfološkim spomenikom prirode glavne su osobitosti parka.

Na području Risnjaka nalazi se 30 biljnih zajednica, a od čega je 14 šumskih zajednica. Upravo te osebujne i veličanstvene šume Risnjaka bile su u prošlosti izuzete od prekomjernog iskorištavanja što je uvjetovalo njihovu nepromijenjenu vegetacijsku sliku do današnjih dana. Posebnost Nacionalnog parka Risnjak je i u vegetaciji ponikvi, gdje se zbog zadržavanja leda i snijega razvio obrnuti visinski redoslijed biljnih zajednica.
Životinjski svijet također je bogat. Velika je zastupljenost kukaca, osobito leptira, kojih najviše ima u gornjem toku rijeke Kupe, čak 160 vrsta dnevnih leptira, zbog čega je taj dio toka proglašen čudesnom dolinom leptira.

Od ostalih životinjskih vrsta tu su veći broj puževa, potočni rakovi, potočna pastrva i lipljan u vodama rijeke Kupe te čak više od 50 vrsti ptica (orao zmijar, sova velika ušara, ...). Zanimljivo je navesti da su pored ostale divljači (jelen, srna, divokoza, divlja svinja, puh, vjeverica) u Risnjaku svoje obitavalište našle 3 velike zvijeri Europe: ris, vuk i medvjed za koje je uz prethodnu najavu moguće organizirati i promatranje, osobito u zimskim mjesecima.

Moguće aktivnosti: pješačenje, planinarenje, vožnja biciklom, promatranje i fotografiranje velikih zvijeri, rekreativni ribolov i skijanje.
 
Adresa internetske stranice: http://www.risnjak.hr

Nacionalni park Paklenica

Nacionalni park Paklenica nalazi se na južnim obroncima Velebita, a proteže se na 9.600 ha. Prepoznatljivost parku daju kanjoni Velike i Male Paklenice koji se poprečno usijecaju u Velebit stvarajući klance čije litice dosežu visinu i do 400 m.

U Parku se nalazi veliki broj speleoloških objekata od kojih su najpoznatije Manita pećine i jama Vodarica. Značajnost parku daju autohtone šume crnog bora, 4000 životinjskih vrsta te 700 biljnih vrsta od kojih je 40 endemskih biljaka uske rasprostranjenosti, većinom ograničene na Velebit ili Dinaride. Zbog tih prirodnih bogatstva Paklenica je proglašena nacionalnim parkom 1949. godine.

U životinjskom svijetu najbrojnija skupina po broju vrsta i primjeraka su svakako kukci s mnogo endemičnih i zaštićenih vrsta. U skupini vodozemaca i gmazova zabilježena je 31 vrsta, a ptice su pak najbrojnija skupina kralješnjaka. U skupini sisavaca je zabilježeno 47 vrsta. Od cjelokupne krupne divljači na prostoru parka se može sresti srna, jelen, divokoza  i divlja svinja. Od zvijeri, na prostoru parka obitava mrki medvjed, vuk i ris.

Područje današnjeg Starigrada-Paklenice i Selina naseljavano je u kontinuitetu od prapovijesti pa do današnjih dana. Na to ukazuju i rezultati istraživanja u Vaganačkoj pećini i okolnim susjednim špiljama, odakle potječu nalazi impreso keramike starijeg neolitika, različite keramičke izrađevine kao i obilan materijal iz brončanog i željeznog doba.

Nacionalni park Paklenica je i najznačajniji hrvatski penjački centar, poznat i izvan granica Hrvatske, po uređenosti i kvaliteti smjerova svrstava se u sam vrh europskih penjališta.

Moguće aktivnosti: planinarenje, slobodno penjanje, trekking, vožnjabiciklom, promatranje ptica i posjeti speleološkim objektima.

Adresa internetske stranice: http://www.paklenica.hr

Nacionalni park Sjeverni Velebit

Sjeverni Velebit proglašen je nacionalnim parkom 1999. te je najmlađi nacionalni park u Hrvatskoj. Odlikuje ga velika raznolikost krških oblika, živog svijeta i krajobraza. Osobito su značajne duboke jame, kojih ima oko 200, a neke su dublje od 1000 m. Najpoznatija je Lukina jama koja je jedna od najdubljih u svijetu uopće (1392 m), a otkrivena je 1999. godine. U nekoliko je jama pronađena jedinstvena životinja, endemična velebitska pijavica, prilagođena specifičnim životnim uvjetima podzemlja. Unutar parka se nalaze i strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi, botanički rezervat Visibaba, koji je nalazište biljnog endema hrvatske sibireje, i botanički rezervat Zavižan-Balinovac-Velika Kosa, unutar kojeg se nalazi i glasoviti botanički vrt kojega je osnovao prof. Fran Kušan još davne 1967. godine.

Park je ispresijecan brojnim planinarskim stazama, od kojih je najpoznatija Premužićeva staza, nazvana po graditelju ing. Anti Premužiću koji ju je projektirao još davne 1930. godine, dok je sama gradnja dovršena 1933. godine. Staza prolazi kroz najljepše i najzanimljivije dijelove sjevernog Velebita. S planinskih vrhunaca pruža se prekrasan pogled na Jadransko more i otoke Pag, Rab, Goli, Prvić i Krk, te na ličko zaleđe s kontinentalne strane. 

U parku obitavaju četiri vrste velikih grabežljivaca: mrki medvjed, ris, vuk te divlja mačka. Na području parka obitava endemična velebitska gušterica, danji leptiri i velik broj vrsta ptica. Prije trideset godina, na Velebit je ponovno naseljena i divokoza, a od ostalih biljojeda, najzastupljeniji su srna, jelen i zec. Simbol sjevernog Velebita je veliki tetrijeb kojega u ovim krajevima zovu "pivac", pa su čak i neki vrhovi dobili ime po njemu (Pivčevac).

Kulturna baština parka očituje se u brojnim ruševinama starih stočarskih stanova, kuća i suhozida, koji svjedoče o prošlim vremenima kada je ovo područje naseljavao znatno veći broj ljudi, koji se kasnije raselio po svijetu, ostavivši samo tragove svoje nazočnosti na ovom iznimno lijepom i neponovljivom prostoru.  

Moguće aktivnosti: pješačenje, planinarenje, vožnja biciklom i trekking.

Adresa internetske stranice: http://www.np-sjeverni-velebit.hr 

S obzirom da smo vam u zadnjih nekoliko tjedan predstavili sve nacionalne parkove slijedeći tjedan započinjemo s predstavljanjem i opisivanjem parkova prirode u Hrvatskoj. Prvi na repertoaru će biti  jedini otočni park prirode Telašćica te Park prirode Vransko jezero.

| 5. 4. 2007. u 00:00 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet

Učenički radovi

Salzburg

Donosimo vam prezentaciju Petre Maravić, učenice 7. razreda Osnovne škole Ivana Brlić-Mažuranić, PŠ Drežnica o austrijskom gradu Salzburgu. Prezentacija je napravljena na satu...

Nastavni materijali

Veliko i malo slovo DŽ dž

OŠ HJ A.1.1. Učenik razgovara i govori u skladu s jezičnim razvojem izražavajući svoje potrebe, misli i osjećaje. OŠ HJ A.1.3. Učenik čita tekstove primjerene početnomu opismenjavanju i jezičnome razvoju....

1833. - rođen Aleksandar Porfirjevič Borodin, ruski skladatelj i...

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr