preskoči na sadržaj

Sedam novih svjetskih čuda - Veliki kineski zid

Autor: Ljerka Čulina
Povodom izbora novih sedam svjetskih čuda tijekom ljeta ćemo na stranicama portala objavljivati tekstove o pojedinom novoizabranom svjetskom čudu.

Tekstove ćemo objavljivati slijedećim redoslijedom: Veliki kineski zid, rimski amfiteatar Kolosej, palača Taj Mahal u Indiji, sveti grad Inka Machu Picchu u Peruu, golemi kip Krista Iskupitelja u Brazilu, napušteni antički grad Petra u Jordanu i piramida drevnih Maja Chichen Itza u Meksiku. Slijedi upoznavanje s najogromnijom građevinom na svijetu, Velikim kineskim zidom.

Veliki kineski zid, u duljini od 2450 km, proteže se od obale Žutog mora do stepa unutarnje Azije, od Sučua u Kansi do Šanhai-ku-ana u zaljevu Liau-tung. U pravilu je 16 m  visok, dolje 8 a gore 5 m širok. Duž zida svakih 100 m bio je jedan stražarski toranj, a sveukupno ih  je bilo više od 40.000. Veliki kineski zid je sazidan od 300 milijuna kubičnih metara materijala, što je dovoljno da bi se podiglo 120 Keopsovih piramida.

Povijest toga bedema vraća se unatrag, u vrijeme od prije 2600 godina. Ali po nadaleko raširenom mišljenju današnji je Veliki zid znatno mlađi. On potječe svojim stvarnim dijelovima iz XV. stoljeća kad je Kinom vladala dinastija Ming.

Zanimljivo je da najraniji Kineski zidovi nisu bili građeni da bi se Kinezi branili od vanjskih neprijatelja već je zid služio isključivo za unutarnje svrhe. Tako se branila država Ču u početku VI. stoljeća prije naše ere jednim unutarnjim bedemom od napada sjevernih susjednih država, a u slijedećim stoljećima slijedila je država Či i Vej taj primjer. Kod tadašnjih međašnih utvrđenja radilo se o zemljanim bedemima sa stražarskim tornjevima.

Za podizanje prvog prema van usmjerenog bedema bio je odgovoran car Ši-huang-ti (221-210 prije naše ere). Pridržavao se pri tom dijelom već postojeće granične utvrde, a dijelom je dao podložiti nove bedeme da bi barbarima onemogućili prodiranje u njegovo carstvo, ali o jednom neprekidnom zidu još nije moglo biti riječi. Ključne točke obrambene linije tadašnjeg zida bili su tornjevi čiji su se vanjski zidovi sastojali od golemih opeka. Prostori okruženi tim zidovima bili su čvrsto nabijenom smjesom od ilovače i šljunka u kojoj su pak bile stavljene i grane tamarisa. Tornjevi su bili 10 m  visoki, a 6 m široki. Bedem od ilovače, koji ih je međusobno vezao, nije bio poduprt zidom. Ali nabijena smjesa od gline, vapna i pijeska pokazala se toliko otporna da su se dijelovi tih zidina sačuvali sve do danas.

Kad bi se približavali Huni na konjima, bila bi pozvana najbliža posada smještena u pozadini međašnog bedema logora ili u nekoj tvrđavi. U zadatak stražara ubrajalo se to što su morali širok potez pijeska u polju ispred utvrde uvijek održavati čistim i uglađenim, da tragovi stranih uljeza ni u kom slučaju ne ostanu neprimijećeni. Car Ši-huang-ti najprije je upotrijebio svoju vojsku za gradnju, a prema predaji na tim je radovima sudjelovalo  300 tisuća vojnika. Ali ni tako se nije moglo napredovati željenom brzinom stoga su otvoreni zatvori  te su ubojice i hajduci poslani na gradilište. No, ni to nije bilo dovoljno stoga su za taj posao bili zaduženi i veliki dijelovi stanovništva. Prema podacima iz onog doba, svaki treći muški Kinez sudjelovao je u gradnji zida. Posao gradnje zida bio je toliko iscrpljujući da je stotine tisuća prisilnih radnika umiralo od iscrpljenja, napora ili gladi. 

No, unatoč fascinatnom izgledu zida, on je mogao neprijatelja zadržati samo, ako je bilo dovoljno vojnika u utvrđenjima, u protivnom je bio beskoristan.

Kad su za ustanka godine 209. vojnici, prisilni radnici, ostavili granično područje, za kratko je vrijeme Hunima uspjelo da osvoji u Velikom zidu nedovoljno branjenih područja. Jedva što je bio u osnovnim crtama završen granični je bedem izgubio svoje značenja, jer su u Kinu idućih stoljeća uvijek nanovo provaljivali neprijatelji. Ratne protuakcije Kineza ostajale su bezuspješne. Ništa nije pomagalo ni to što su Hunima plaćali danak i njihove vođe ženili princezama.

U kineskim godišnjacima idućih se stoljeća više ne govori o Velikom zidu. Tek u V. i VI. stoljeću nailazimo na oskudne podatke o gradnji novih dana. Naum da se gradi novi i čvršći zid od 10.000 milja (ako milju računamo 329 m), nastao je u XIV. stoljeću.

Mongoli pod Đžingis-kanom i njegovi nasljednici podjarmili su Kinu i vladali njome 90 godina. U godini 1386. uspjelo je kineski pobunjenicima pod vodstvom cara Tai-tsua protjerati strance. Tijekom deset idućih godina dolazilo je uvijek nanovo do mongolskih prepada stoga se moralo nešto poduzeti kako bi se država zaštitila od neprijatelja. Za vladavine nekoliko careva dinastije Ming, koja je trajala sve do 1644. radili su na obnavljanju Velikog zida. Pri gradnji Ming zida postavljali su se široki temelji od teških kamenih blokova na koje su se postavljala dva snažna zida od pečene opeke, a šupljinu između opeke su punili čvrsto nabijenom smjesom od gline, vapna i pijeska, a zatim i grumenjem kamenja. U ravnomjernim razmacima sagrađeni su na tom zidu četverokutni tornjevi u svrhu osmatranja.

U svom početku zid je bio daleko isturen u Žuto more, a Kinezi se nisu obazirali na teškoće predjela te su čak brodove punjene željezom i granitom potapali na obalama upotrebljavajući ih kao temelje za budući zid.

A kako je izgledao život na zidu za kojeg se toliko žrtvovalo?
1962. godine Adam Brand koji je putovao iz Moskve dao je opis Kineskog zida. Prema njegovom opisu u stražarskim kučicama koje su se nalazile na zidu smjestilo bi se uglavnom oko 40 do 50 vojnika, a straža je bila neprekidna. Zid je na pogodnim mjestima imao i vrata koje su služila za trgovinu, ali i za napad na Tatre.


Literatura

Roland Gööck, Sva čuda svijeta: velike znamenitosti iz čitava svijeta
| 25. 7. 2007. u 00:00 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet

Učenički radovi

Sveti Nikola

Donosimo rad Matije Vukića, učenika 4. razreda Osnovne škole dr. Jure Turića. Matija je napisao pjesmu inspiriranu tjednom u kojem se slavi Sveti Nikola.

Nastavni materijali

Veliko i malo slovo DŽ dž

OŠ HJ A.1.1. Učenik razgovara i govori u skladu s jezičnim razvojem izražavajući svoje potrebe, misli i osjećaje. OŠ HJ A.1.3. Učenik čita tekstove primjerene početnomu opismenjavanju i jezičnome razvoju....

Audio&video

Divni novi svijet

Emisija o prirodnim znanostima koja će vam, između ostaloga,  otkriti  u kakvoj su vezi slapovi, vulkani, potresi, avioni... i disco-club, što se pod utjecajem...

1676. - Feodor III postao je ruskim carem. Iako je bio iznimno učen i...

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr