preskoči na sadržaj

Kako leti zračni brod?

Zračni brod je posebna vrsta zrakoplova koji se održava u zraku zbog aerostatičkog uzgona. Lakši je od zraka za razliku od drugih zrakoplova koji su teži od zraka i u zraku se održavaju na drugi način, uzgonom na krila. Za razliku od balona i mongolfijera, vretenasti oblik zračnih brodova omogućuje im da u letu iskoriste i aerodinamičko načelo uzgona, koji nastaje zbog činjenice da zrak struji brže iznad, nego ispod predmeta koji je u pokretu u zraku.


Zračni brod sastoji se obično od aerostata, spremnika plina koji omogućuje aerostatički uzgon, na čiju su krmu vezana kormila visine i smjera. Pogonski strojevi su smješteni u gondolama ispod aerostata, gdje se nalaze i gondole za teret i putnike. Pokreću ga četiri motora slična helikopterima.

Spremnik plina nije uvijek krut, postoje aerostati s krutim, polukrutim i mekanim sustavom spremnika plina. Spremnik je punjen ponajviše helijem. Prije se koristio i vodik, ali je njegova zapaljivost uzrokovala mnoge nesreće pa je time bila razlogom njegova odbacivanja.

Mongolfiere nije zračni brod, ali i mongolfieri su aerostati (zračni baloni, koji se održavaju u zraku jer su od njega lakši). Mongolfieri i baloni su aerostati bez pogonskih uređaja. Dakle, kreću se samo pomoću zračnih struja. Zračni brodovi imaju pogonske uređaje, propelere, uređaje za upravljanje i kontrolu leta.

Zračni brod Norge  poznat je zbog ekspedicije na Sjeverni pol. Norge je 1926. bio prvi zrakoplov koji je preletio Sjeverni pol (12. svibnja u 1 sat i 30 minuta po Greenwichu), s prijeđenih 5300 km iz Kraljevog zaljeva do Tellera na Beringovu moru. Norge je konstruirao i njime upravljao Umberto Nobile, a pothvat je poduzeo norveški istraživač Roald Amundsen. Taj istraživač je 1911. osvojio Južni pol i već 1925. pokušao, iako bez uspjeha, preletjeti Sjeverni pol s dva hidroplana.

Najpoznatiji zračni brodovi su bili cepelini, konstruirani u Njemačkoj 1914. godine i rabljeni u njemačkoj vojsci tijekom prvog svjetskog rata. Korišteni su za zračne napadaje i bombardiranja. Ime je cepelin dobio prema njemačkom graditelju Ferdinandu Zeppelinu.

I danas se (iako rijetko) koriste za prijevoz putnika i tereta jer pripadaju zrakoplovima s najvećom nosivošću, a posebno za velike i teške terete. Kako mogu stajati u mjestu, koriste se za nošenje kamera (za snimanje športskih događaja ili za nadgledanje nekog područja u slučaju nesreće ili požara), u reklamne svrhe i u komunikacijama.  Pokreću ga četiri motora slična helikopterima.

 

Tekst je prenesen s portala e-kako.

| 14. 10. 2011. u 16:07 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet

Učenički radovi

Salzburg

Donosimo vam prezentaciju Petre Maravić, učenice 7. razreda Osnovne škole Ivana Brlić-Mažuranić, PŠ Drežnica o austrijskom gradu Salzburgu. Prezentacija je napravljena na satu...

Nastavni materijali

Veliko i malo slovo DŽ dž

OŠ HJ A.1.1. Učenik razgovara i govori u skladu s jezičnim razvojem izražavajući svoje potrebe, misli i osjećaje. OŠ HJ A.1.3. Učenik čita tekstove primjerene početnomu opismenjavanju i jezičnome razvoju....

1833. - rođen Aleksandar Porfirjevič Borodin, ruski skladatelj i...

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr