preskoči na sadržaj

Kako se formira obala?

More je oduvijek privlačilo čovjeka i bilo nezamjenjiv izvor života. Duž njegovih obala, dugih otprilike 450 000 km razvile su se najstarije civilizacije. Sve zbog iznimnih pogodnosti koje ono pruža, kao i zbog njegova povoljna utjecaja na klimu. Kroz milijune godina more je oblikovalo obale nagrizajući ih i taložeći na njima nanose rijeka. Obale se neprestano mijenjaju, poprimajući različite oblike zbog plime i oseke - dnevnih mijena mora, uzrokovanih utjecajem Sunca i Mjeseca - zbog valova, struja, vjetrova i promjena razine mora.


Sprud je nakupina pijeska. Sprudovi se mogu naći duž obale, gdje ih nanosi more. Ponekad, kad se more povuče oni se učvrste i okamene.

Valovi koji utječu na oblik obale, djeluju na najslabija i najizloženija mjesta u stijeni. S vremenom polagana erozija uzrokuje odvajanje jednog dijela stijene od njezina ostatka. Taj dio se zove grebenom. Radi se o prilično čestim pojavama, koje daju poseban izgled obali i cjelokupnom krajoliku.

Plaže mogu biti od oblutaka (oblih komadića stijene) ili od pijeska, nakupljenog uz more, na laganoj kosini obale. Pijesak se sastoji od sitnih zrnaca a prema mineralima od kojih se sastoji može biti različitih boja: bijel, crven, crn ili zelenkast. Pijesak se koristi u pripremi žbuke, proizvodnji stakla i keramike.

Obalom se naziva crta dodira kopna i mora. Razlikuju se dva osnovna tipa obala: visoki i niski. Visoki su stjenoviti, njihove okomite stijene zadiru u more ili more prodire u duboke usjeke koji se nazivaju fjordovi. Najviše fjordova ima u Skandinaviji. Niske obale su najčešće pjeskovite ili šljunkovite, nastale sporim i postupnim gomilanjem nanosa. Posebna vrsta niskih obala su koraljni grebeni, stvoreni od ostataka stijena i nakupina koralja, a koji se nazivaju atolima. Dalmatinskim tipom obale naziva se razvedena obala s mnoštvom otoka i otočića.

Kako se čovjek brani od erozivnog djelovanja mora?

Na različite načine: gradeći gatove i nasipe koji štite obalu od udara valova ili gradeći brane (umjetne prepreke) koji razbijaju valove i sputavaju njihovu udarnu snagu, obuzdavaju struje i pogoduju stvaranju plaža.

Santa leda je pravi ledeni brijeg koji pluta po moru tako da se samo deveti dio njegove ukupne mase vidi iznad površine mora. Santa se nekad odvojila od polarnog leda, među ostalim i djelovanjem mora, pa nošena strujom i vjetrom besciljno luta i vrlo je opasna za plovidbu. Više o nastajanju santi leda može se vidjeti na adresi http://www.skole.hr/veliki-odmor/zanimljivosti?news_id=6546.

 

Tekst je prenesen s portala e-kako.

| 9. 12. 2011. u 11:27 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle

Učenički radovi

Objava učeničkih radova na Edutoriju

Kako bismo vam ponudili kvalitetniji, moderniji, pristupačniji i brži pristup svim informacijama i sadržajima na portalu škole.hr, osmislili smo i pokrenuli postupak njegovog redizajna.

Nastavni materijali

Veliko i malo slovo DŽ dž

OŠ HJ A.1.1. Učenik razgovara i govori u skladu s jezičnim razvojem izražavajući svoje potrebe, misli i osjećaje. OŠ HJ A.1.3. Učenik čita tekstove primjerene početnomu opismenjavanju i jezičnome razvoju....

Audio&video

Putnici kroz vrijeme

Putnici kroz vrijeme: Od antike do barbike, od traktora do motike, nekad davno, davnije, što je bilo ranije? Prošlost su naše teme - Putnici kroz vrijeme,...

1821. - rođen Charles Baudelaire, francuski pjesnik i kritičar. Iako u...

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr