preskoči na sadržaj

Evolucija leta

Pojedine skupine životinja razvile su tijekom svoje evolucije sposobnost leta. Kako je moguće da određene životinje imaju ovu karakteristiku? U nastavku možete doznati koje  to prilagodbe imaju životinje koje lete i zašto je uopće došlo do evolucije leta.


Jedan od glavnih principa u prirodi je da ništa oko nas ne ostaje neiskorišteno. Život se nalazi u svakom kutku našega planeta, čak i na onim staništima za koja bismo pomislili da na njima ništa ne može opstati (npr. lišajevi ili hidrotermalni izvori). Kaže se da vrste zauzimaju određene ekološke niše. Zauzima se određeni prostor i svaka ima važnu ulogu u životnoj zajednici. Zračni prostor, međutim, nije oduvijek bio naseljen kao danas.

Redosljed naseljavanja zračnog prostora kroz povijest Zemlje

Kukci

Prvi organizmi koji su poletjeli bili su kukci. Člankonošci (u koje spadaju rakovi, kukci, stonoge i pauci) su kopno naselili još u srednjem kambriju (prije 500 milijuna godina), puno prije nego su prvi kralježnjaci kročili na kopno (riba koja hoda). Međutim, fosili kukaca s dobro razvijenim krilima potječu tek iz karbona, prije 320 milijuna godina, kada neki od njih dostižu i divovske veličine (vretenca veličine helikoptera i takve grdosije).

Pterosauri

Kukce je slijedila skupina letećih gmazova (Pterosauria), koji su se razvili u kasnom trijasu, prije 225 milijuna godina. Pterosauri (fotografija gore) su bili dosta raznolika skupina, od veličine vrapca do veličine aviona. Pterosauri su zračnim prostorom planeta Zemlje letjeli do kraja perioda krede, kada su izumrli.

Ptice

Zajedno sa Pterosaurima već su letjele i ptice. Ptice su evoluirale iz dinosaura u periodu jure, prije 160 milijuna godina (trijas, jura i kreda su periodi ere mezozoik). U svojim počecima, ptice su bile male i morale su se skrivati od pterosaura, ali kada su oni nestali s pozornice života, ptice doslovce preuzimaju zrak u svoje ruke, te su danas jako dobro prilagođene na svoj okoliš (ptica ima oko 10 000 vrsta. Za usporedbu, sisavaca ima duplo manje!).

Šišmiši

Zadnja skupina koje je razvila sposobnost leta bili su šišmiši, koji su nastali tek prije oko 60 milijuna godina. Oni su najmlađi letači na Zemlji, ali ne i manje iskusni. Imaju dobru prilagodbu na let jer iako ne vide dobro proizvode ultrazvučne valove pomoću kojih „skeniraju“ svoj okoliš, jednako dobro kao što ga čovjek vidi.

Dakle, nekoliko skupina životinja tijekom svoje evolucije razvilo je sposobnost leta pa se postavlja pitanje - zašto je došlo do evolucije ove sposobnosti? Jedan od razloga je sigurno naseljavanje zračnog prostora kao slobodne ekološke niše. U vrijeme kada je let prvotno evoluirao, zrak je bio slobodan od predatora. Pošto priroda vrlo često podrazumijeva neprestano nadmudrivanje plijena i predatora, životinje su razvile let jer im je omogućio brži bijeg, a drugima pak, brži i učinkovitiji napad.

Zanimljivo pitanje može biti to da li bi ljudi mogli letjeti kada bi nataknuli umjetna ptičja krila. Odgovor je ne, jer osim krila (koja su zapravo preobraženi prednji udovi), ptice imaju puno drugih prilagodbi na let. Tako ptice imaju „spužvaste“ kosti. Takve kosti su puno lakše, pa ptice moraju podići puno manji teret sa svojim krilima. Imaju zrakom ispunjene vrećice unutar tijela, u čeljustima nemaju zube (jer, i oni zapravo pridonose težini), a svoje mlade ne nose unutar tijela, već nesu jaja i sjede na njima kako bi ih zagrijali. Imaju i puno brži metabolizam jer je let u konačnici energetski veoma zahtjevna "disciplina“.

 

Tekst je izvorno objavljen na portalu Bioteka.

Slike unutar teksta su preuzete s portala Bioteka.

| 24. 7. 2012. u 10:15 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet

Učenički radovi

Objava učeničkih radova na Edutoriju

Kako bismo vam ponudili kvalitetniji, moderniji, pristupačniji i brži pristup svim informacijama i sadržajima na portalu škole.hr, osmislili smo i pokrenuli postupak njegovog redizajna.

Nastavni materijali

Veliko i malo slovo DŽ dž

OŠ HJ A.1.1. Učenik razgovara i govori u skladu s jezičnim razvojem izražavajući svoje potrebe, misli i osjećaje. OŠ HJ A.1.3. Učenik čita tekstove primjerene početnomu opismenjavanju i jezičnome razvoju....

Audio&video

Putnici kroz vrijeme

Putnici kroz vrijeme: Od antike do barbike, od traktora do motike, nekad davno, davnije, što je bilo ranije? Prošlost su naše teme - Putnici kroz vrijeme,...

1821. - rođen Charles Baudelaire, francuski pjesnik i kritičar. Iako u...

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr