preskoči na sadržaj

Na brdu Solin iznad Kostrene otkriven rimski bedem

Na brdu Solina, iznad Kostrene, otkriven je rimski bedem koji krije najstarije tragove života na otvorenom na Kvarneru. Dokaze naseljenosti, arheolog Ranko Starac iz Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja, smješta u mlađe kameno doba, točnije u četvrto tisućljeće prije Krista.


Tako je kostrenski Solin prvi lokalitet na otvorenom na kojem su na Kvarneru pronađeni arheološki tragovi koji se mogu datirati u mlađe kameno doba. Arheolog Ranko Starac već petu godinu na Solinu obavlja istraživanja ovog pretpovijesnog i kasnoantičkog lokaliteta. Iako radi sa skromnim sredstvima i malom ekipom, rezultati istraživanja danas su već prilično vidljivi i sastoje se od dijela kasnoantičkog bedema sagrađenog na mjestu pretpovijesne gradine.

Bedem je otkopan i konzerviran na tri mjesta, a pritom je otkriven obrambeni zid širok dva metra i visok oko metar i pol. Pored zida otkopane su i tri kule s ulazima unutar zidina koji uključuju i kolni ulaz. Starac predviđa da će, ukoliko se istraživanje nastavi ovim tempom, otkopavanje trajati još barem četiri godine. Pritom ne isključuje neke nove nalaze koji bi upotpunili spoznaje o kontinuitetu života u Kostreni.

'Postoji mogućnost da ćemo daljnjim iskopavanjem ovdje pronaći i sakralnu građevinu. Naime, u prilog tome, prema nekim spisima, govori i podatak da su se Solinu nalazili ostaci grčkog kloštra. Naravno, moguće je da i nije bila riječ o samostanu već naprosto o ovoj utvrdi koja je prije par stoljeća, dakle prije pošumljavanja i devastiranja u Drugom svjetskom ratu, bila zasigurno vidljiva', objašnjava Starac.

Prvi stanovnici Solina, prema njegovim riječima, bili su skupina koja je živjela na području cijele istočne strane jadranske obale. Izbor Solina kao mjesta za život vjerojatno proizlazi iz nesigurnosti pa se tako populacija koja je u pravilu živjela uz more, seli u špilje ili na brda.

Prvi obrambeni pojas, izgrađen u suhozidu, datira u razdoblje brončanog doba, a na njemu Rimljani grade i svoj fortifikacijski kompleks kojeg danas na Solinu otkopavaju arheolozi. Cijeli se sustav nalazi u sklopu liburnijskog limesa koji je trebao spriječiti provale barbara na ova područja. Rimski bedem građen je u četvrtom stoljeću, a osim kamena u njegovoj izgradnji je korišteno i vapno, što je s obzirom na položaj Solina i udaljenost od izvorišta slatke vode, tadašnju izgradnju ovog kompleksa čini prilično zahtjevnom.

Fortifikacija prestaje biti korištena krajem antike jer je, kako objašnjava Starac, za održavanje ovakve fortifikacije trebalo novca, a u raspadajućem carstvu ga nije bilo. Tako na Solinu zasad nema tragova iz vremena bizantskog carstva, ali ni iz vremena prvih dolazaka Hrvata na ova područja.

'Prvi stanovnici nisu obrađivali zemlju. Nađeno je dosta školjaka kojih primjerice danas ovdje nema, poput oštriga i jakobovih kapica, dok životinjske kosti upućuju na populaciju okrenutu prema stočarstvu pa i lovu. Od divljih životinja zanimljivo je da su pronađene brojne kosti jelena kojih danas ovdje nema', kaže Starac.

Prepostavlja se da je Kostrena ponovo naseljena tek u 15. stoljeću, a uz Solin je iz novije povijesti vezana i legenda o skrivenom uskočkom blagu kojeg su ondje uskoci zakopali u vrijeme turskih napada.

'Blago, nažalost, nismo našli, priznaje Starac, ali dodaje da neprestano nailazi na ostatke iz Drugog svjetskog rata. To je ujedno i vrijeme najveće devastacije ovog arheološkog nalazišta. Područje je najprije uništeno sadnjom crnog bora kojeg su ovdje zasađeno tridesetih godina prošlog stoljeća, a potom i cijeli sustav bunkera kojeg su gradili Talijani između 1941. i 1943. godine. Razaranje Solina nastavili su Nijemci, a Starac je ovdje našao mnoštvo gelera i čahura metaka dok je zid na nekim dijelovima uništen zbog eksplozija. Činjenica je da se u Drugom svjetskom ratu nije pucalo samo sa Solina veći i na Solin zbog njegovog strateškog položaja', ističe Starac.

Duga povijest života na Solinu i njegova obrambena funkcija kroz tisućljeća trebala bi biti adekvatno valorizirana i predstavljena javnosti. Starac Solin vidi kao arheološki park koji je smješten u sklopu rekreacijske zone trim-staze u Kostreni. Brojni nalazi koji upućuju na tisućljećima dugu povijest naseljenosti ovih područja pohranjeni su u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja, a jednog dana trebali bi biti izloženi i u Kostreni.

Tekst je prenesen sa stranica http://www.novilist.hr/.

| 11. 10. 2012. u 15:34 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle

Učenički radovi

Objava učeničkih radova na Edutoriju

Kako bismo vam ponudili kvalitetniji, moderniji, pristupačniji i brži pristup svim informacijama i sadržajima na portalu škole.hr, osmislili smo i pokrenuli postupak njegovog redizajna.

Nastavni materijali

Veliko i malo slovo DŽ dž

OŠ HJ A.1.1. Učenik razgovara i govori u skladu s jezičnim razvojem izražavajući svoje potrebe, misli i osjećaje. OŠ HJ A.1.3. Učenik čita tekstove primjerene početnomu opismenjavanju i jezičnome razvoju....

Audio&video

Putnici kroz vrijeme

Putnici kroz vrijeme: Od antike do barbike, od traktora do motike, nekad davno, davnije, što je bilo ranije? Prošlost su naše teme - Putnici kroz vrijeme,...

1821. - rođen Charles Baudelaire, francuski pjesnik i kritičar. Iako u...

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr