preskoči na sadržaj

Abecedni vodič kroz svijet umjetnih vlakana - prvi dio

Iako bi se o vlaknina koja se danas koriste u izradi tekstila mogao napisati poveći roman, ovaj članak je kratak pregled najčešće korištenih vlakana, s posebnim naglaskom na umjetna (industrijski proizvedena) vlakna.


Vlakna se dijele u dvije glavne skupine: prirodna i umjetna (industrijski proizvedena). U prirodna vlakna se ubrajaju  pamuk, svila, vuna, konoplja i njih nije potrebno posebno opisivati jer su široko poznata. Možda je razlog u tome što su na tržištu puno dulje prisutna od umjetnih vlakana. Pamuk se upotrebljavao i u predpovijesno doba, prema nekim podacima čak i 5000 godina pr. Kr.

Umjetna vlakna prvi put susreću se tek krajem 19. stoljeća, kada je proizvedena tzv. umjetna svila (danas poznata pod nazivom rajon). Industrijski proizvedena vlakna se dijele u dvije kategorije:  regenerirana vlakna i sintetička vlakna. Regenerirana vlakna su dobivena preradom iz prirodnih sirovina, primjerice celuloze, dok su sintetička vlakna proizvedena isključivo kemijskim putem (video dobivanja najlona). Sintetička vlakna su obično puno čvršća nego prirodna i regenerirana vlakna.  U ovom kratkom pregledu nije moguće opisati svojstva svih umjetnih vlakana, s obzirom na njihovu brojnost. U ovom vodiču naći će se i pokoji naziv tkanine koja je široko poznata i često korištena.

Acetatna (i triacetatna) vlakna - ova vrsta vlakna spada u skupinu regeneriranih vlakana. Dobiva se iz celuloze, u reakciji u kojoj sudjeluju još octena kiselina i anhidrid octene kiseline u prisutnosti sumporne kiseline. Acetatna vlakna tvore sjajni materijal sličan svili, koji se upotrebljava kao podstava u kaputima, jaknama itd. Triacetatna vlakna (fotografija desno) daju materijal koji je kvalitetniji i čvršći od materijala načinjenog od acetatnih vlakana.

Akrilna (i modakrilna) vlakna - jedinstvena vlakna među skupinom sintetičkih vlakana, zbog svoje neravne površine. Akrilna vlakna su sintetička vlakna nastala polimerizacijom (polimer mora sadržavati najmanje 85% monomera akrilonitrila). Prva akrilna vlakna, poznata pod nazivom Orlon napravila je tvrtka DuPont 1941. godine. Courtelle i Dralon su još neki od poznatih naziva iza kojih se kriju akrilna vlakna. Akrilna vlakna imitiraju prirodnu vunu i često se koriste kao njezina zamjena te se koriste u proizvodnji džempera, deka, šalova i sl.

Aramidna i poliimidna vlakna - vlakna sastavljena od sintetskih linearnih makromolekula koje su sastavljene od aromatskih skupina povezanih amidnim ili imidnim vezama. 1972. tvrtka DuPont komercijalizirala je ova vlakna pod nazivom Kevlar (ostali komecijalni nazivi su Nomex i Twaron). Ova vlakna su lakša i čvršća od čelika te se stoga koriste u izradi posebne zaštitne odjeće i opreme (kacige, odjeća protiv požara, prsluci protiv ranjavanja i sl.)

Denim - ovaj je materijal zapravo u većem dijelu sastavljen od prirodnih vlakana (gusto tkanje pamuka), no ponekad se miješa s elastomernim vlaknima ili poliesterom. Blue Jeans & Denim Fabric Levi Strauss izumili su ovu tkaninu i ona je od tada postala nezaobilazan dio svakodnevnog života, jer gotovo da nema osobe koja ne posjeduje barem jedne traperice načinjene od ovog materijala.

Elastin, elastična ili elastomerna vlakna - na tržištu postoji velik asortiman elastomernih vlakana pod različitim trgovačkim imenima (npr. Lycra, Elaspan, Acepora). Obično su to križno povezana vlakna nastala procesiranjem prirodne i sintetičke gume, zatim spandeks vlakna (segmentirani poliuretani), anideks vlakna (križno povezani poliakrilati) te umrežena vlakna najlona i spandeksa. Vlakna se odlikuju jakim svojstvom elastičnosti - mogu se izduljiti 400-800%, nakon čega se vrlo brzo vraćaju u prvotni oblik. Elastinska vlakna se najčešće upotrebljavaju u izradi kupaćih kostima, donjeg rublja, čarapa, tajica i sl.

Gabarden - gusto tkanje izrađeno od vune ili mješavine poliestera i vune.

Lurex - metalno vlakno koje se u manjem postotku koristi u proizvodnji tkanina - obično služi za uljepšavanje tkanine.

Mikrovlakno - posebno tanko umjetno vlakno, koje je zbog malog promjera niti vrlo mekano. Tkanina od mikrovlakana koja se koristi za čišćenje je umjetni proizvod koji je kombinacija dviju osnovnih vlakana, poliestera i poliamida. Za usporedbu, nit pamuka ima 200 dena, vlas ljudske kose 20 dena, svila 8 dena, a mikrovlakna samo 0,5 dena.

Modal - modal vlakna su umjetna celulozna vlakna, ali s drugačijom unutrašnjom građom nego kod viskoze. Primjena modala u industriji donjeg rublja je identična primjeni pamuka.

Najlon - umjetno poliamidno vlakno, koje manje-više uspješno imitira svilu. Koristi se primjerice u proizvodnji hulahopki, dok se deblja najlonska vlakna koriste za proizvodnju užadi, tepiha i sl.

Olefinska vlakna (poliolefin) - sintetička vlakna dobivena polimerizacijom olefina ili alkena (moraju sadržavati više od 85% polimeriziranog etilena, propilena ili drugih olefinskih jedinica). Poznata su često pod trgovačkim nazivom Tyvek.

U nastavku možete pogledati edukativni video o procesu sinteze najlona.

 

 

Članak i slike su preuzeti s portala Biologija.com.hr

| 29. 10. 2012. u 10:38 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet

Učenički radovi

Objava učeničkih radova na Edutoriju

Kako bismo vam ponudili kvalitetniji, moderniji, pristupačniji i brži pristup svim informacijama i sadržajima na portalu škole.hr, osmislili smo i pokrenuli postupak njegovog redizajna.

Nastavni materijali

Veliko i malo slovo DŽ dž

OŠ HJ A.1.1. Učenik razgovara i govori u skladu s jezičnim razvojem izražavajući svoje potrebe, misli i osjećaje. OŠ HJ A.1.3. Učenik čita tekstove primjerene početnomu opismenjavanju i jezičnome razvoju....

Audio&video

Bijela vrana

Jesu li djeca doista 'mala' ili odrasli samo ne shvaćaju ozbiljno? U razgovorima s neobičnom djecom, „bijelim vranama“, Mladen Kušec u svojim emisijama...

1821. - rođen Charles Baudelaire, francuski pjesnik i kritičar. Iako u...

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr