preskoči na sadržaj

Otočko lađarstvo proglašeno kulturnim dobrom Hrvatske

Odlukom Ministarstva kulture, 'umijeće gradnje lađe u Otoku kod Sinja' proglašeno je nematerijalnim kulturnim dobrom Hrvatske i zaštićeno je Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Tim rješenjem nagrađeno je višegodišnje nastojanje Sportske ribolovne udruge Didovina iz Otoka koja je tradicionalnu otočku lađu izvukla iz zaborava i reafirmirala u svakom pogledu.


Gradnja naše lađe tradicijska je posebnost Otoka, a usko je vezana uz činjenicu daje selo smješteno neposredno uz rijeku Cetinu. Korištenje lađe značilo je suhi prelazak s jedne na drugu obalu. Lađa je bila i sredstvo za gospodarske aktivnosti na rijeci, kao što su lovljenje ribe, donedavno žaba, a nekada, ih je bilo i rakova, lov divljih pataka i gusaka, te za prevoženje stoke i drugih tereta. Razvoj komunalne infrastrukture, cesta i mostova, zaprijetio je lađi potpunim zaboravom. Na inicijativu naše udruge lađu smo vratili iz mrtvih i danas smo ponosni da je njezina gradnja službeno proglašena nematerijalnim kulturnim dobrom Hrvatske - kaže Frano Erceg, predsjednik Didovine.

Otočku lađu gradili su sami Otočani, u pravilu samouki majstori, za koje se li selu govorilo da mogu u drvu napraviti što očima vide. Gradili su·je za sebe, susjede, u pravilu za imućnije seljane, sve po narudžbi. Unatoč istraživanjima, pisanih tragova o počecima gradnje otočke lađe nema. Najstarijoj izvornoj sačuvanoj otočkoj lađi je oko 70 godina. Ona i sjećanja najstarijih Otočana bila su temelj za današnju novogradnju tih plovila.

Utvrđeno je da postoje dva tipa izvorne otočke lađe, Veća se naziva lađom, a manja lajicom. Dužina lađe je između četiri i pet metara, visoka je do 35 centimetara i na najširem dijelu široka do 95 cm. Laiica se gradi po potpuno istom principu kao i lađa, samo što je rnanja. Dužina joj je do tri metra, visoka je do 27 centimetara i na najširem dijelu 'zapasava' od 70 do 80 cm. Lajica se koristila uglavnom za lov, dok a lađa za prijevoz.

U posljednjih četiri-pet godina izgradili smo 20-ak lađa. Didovina je utemeljila utrku lađa kroz koju je tradicijsko plovilo Otočana postalo pitanje prestiža. Jednom godišnje među djecom organiziramo 'Žabarijadu', natjecanje u skakanju žaba. U toj prigodi među najmlađim Otočanima promovira se otočka lađa i prenosi ljubav prema rijeci te niezinoj flori i fauni - pojašnjava Erceg.

Za izgradnju lađe potrebno je pet isključivo jelovih dasaka dugih četiri do pet metara, širine 27 do 30 centimetara. Daske se najprije prirodno suše, zatim obrađuju, a stranice krive posebnim postupkom iznad otvorene vatre od zapaljene slame. U samom spajanju lađe sudjeluju glavni majstor i dvojica pomagača, Spajaju se željeznim klinovima, klampama, bočne stranice za dno željeznim čavlima. Dno se ojačava drvenim pragovima širokim 10 i visokim pet do 10 centimetara koji se u donjem dijelu za režu tako da može prolaziti voda koja se nakupi u koritu lađe. Spojevi između dasaka popunjavaju se osušenom trskom zvanom stura, kojom se onemogućava prodor vode u lađu.

| 25. 1. 2013. u 13:50 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet

Učenički radovi

Objava učeničkih radova na Edutoriju

Kako bismo vam ponudili kvalitetniji, moderniji, pristupačniji i brži pristup svim informacijama i sadržajima na portalu škole.hr, osmislili smo i pokrenuli postupak njegovog redizajna.

Nastavni materijali

Veliko i malo slovo DŽ dž

OŠ HJ A.1.1. Učenik razgovara i govori u skladu s jezičnim razvojem izražavajući svoje potrebe, misli i osjećaje. OŠ HJ A.1.3. Učenik čita tekstove primjerene početnomu opismenjavanju i jezičnome razvoju....

Audio&video

Glazbena kutijica

Jeste li se ikada zapitali koliko se priča skriva u glazbi i njenim skladateljima? U serijalu pod nazivom Glazbena kutijica otkrivamo zanimljive i poučne priče o poznatim...

612. pr. Kr. - na današnji su dan, uz pomoć Medejaca, Elamaca i...

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr