Bubanj je najstariji glazbeni instrument kod kojeg zvuk nastaje udaranjem batića po membrani od životinjske kože. Prvi je bubanj nesumnjivo bio ljudsko tijelo po kojemu se u ritmu udaralo dlanom. Iza toga su vjerojatno uslijedili štapovi, odnosno batići kojima se udaralo o zemlju, a zatim u šuplje drvene posude s membranom od kože.
Glazbala ili glazbeni instrumenti su naprave čija je svrha stvaranje zvukova bilo različitih frekvencija da bismo dobili melodiju, bilo uvijek istih frekvencija da bismo dobili ritam. Za dobivanje zvuka potreban je izvor energije koji može proizvesti glazbenik, a kako je kod nekih instrumenata potrebna veća energija zvuk se pobuđuje mehaničkim ili električnim izvorima energije.
Danas su zbog promjena koje čovjek unosi u prirodni okoliš, diljem svijeta mnoge biljne i životinjske vrste izložene opasnosti od izumiranja. Stručnjaci procjenjuju da danas godišnje izumre i do 30.000 tih ugroženih vrsta – među kojima i mnoge još nam sasvim nepoznate.
Porijeklo kišobrana još uvijek nije dovoljno istraženo. Jedan dio znanstvenika tvrdi da je nastao korištenjem velikih listova kojima se pokrivala glava za vrijeme kiše ili jakog sunca, a drugi pak tvrde da je nastao pojavom šatora. Kako pokazuju arheološki nalazi, kišobran je u Kini poznat već 1700 godina a kasnije je Putom svile prenesen do Asirije, Indije i Perzije. Iz Perzije je donešen u Egipat gdje je – kao posvuda na Istoku – postao znakom položaja i ugleda.
Svaki dio svijeta ima svoju posebnu klimu – karakterističan dugoročni skup meteoroloških pojava. Klima utječe na zastupljenost biljnih i životinjskih vrsta, baš kao i na to kako ljudi žive – kakve će kuće graditi i kakvu odjeću nositi. Na klimu nekog područja najvažnija su tri faktora – zemljopisna širina (udaljenost od ekvatora), nadmorska visina i udaljenost od mora.
Organizmi su prilagođeni životu u određenoj sredini, to jest pri jasno određenim uvjetima, primjerice pri stanovitoj kišnosti i temperaturi. Taj je okoliš njihovo stanište. Najveća su staništa oceani, močvare, šume, stepe, pustinje, planine i polarni krajevi.
Kukci ili insekti su najbrojnije životinje na svijetu i tvore oko 75 posto životinjskog carstva. Do sada ih je otkriveno oko 800.000 vrsta, ali ih je možda i 10 milijuna. Kukci su šesteronožni beskralješnjaci s oštrim osjetilnim organima, od kojih valja izdvojiti ticala. Neki od njih žive u kolonijama.
Više od stotinu vrsta sova nastanjuje skoro sve dijelove svijeta i gotovo svaka od njih se odlikuje lako prepoznatljivim izgledom. Znanstvenici danas vjeruju kako je prva ptica nalik sovi živjela u kasnom mezozoiku, prije 248 do 65 milijuna godina. Međutim, sove su svoj izgled sličan današnjem dobile tek u razdoblju od prije 25 do 10 milijuna godina.
Iako se nama Zemlja čini velikom, ona je zapravo sićušna u usporedbi s četiri divovska planeta što leže u vanjskom dijelu Sunčeva sustava. Ti su planeti – gledano od Sunca – Jupiter, Saturn, Uran i Neptun. Jupiter je pravi div i promjer mu je 11 puta veći od Zemljinog. On je dvaput masivniji od svih ostalih planeta uzetih zajedno.
Svijet biljaka zapanjuje svojom raznolikošću. Lišće lopoča može biti toliko veliko da s lakoćom održava dijete na površini vode, a neke trave narastu i do dvostruke visine čovjeka. Drveće može živjeti više stotina godina pa stoga ne čudi da upravo među drvećem nalazimo najviše i najstarije divove našeg planeta.