Robert Majetić
Staklo

Staklo

Prema legendi koja je do danas sačuvana zahvaljujući spisima rimskog pisca Plinija Mlađeg, staklo je prvi puta otkriveno prilikom putovanja feničkih trgovaca. Prije puno godina oni su prenosili sodu (natrijev karbonat u prirodnom obliku) iz Sirije u Egipat i tom su se prilikom ulogorili na prikladnom mjestu u pijesku. Zapalili su vatru te slučajno lonac za kuhanje stavili na komade sode, kao podlogu, a toplina je rastalila sodu i pijesak te je od njih oblikovala staklo.

Staklo

Dodir

Iznenađujuće je koliko toga možete saznati osjetom dodira. Kada dodirom osjećate oblik i sastav predmeta, pružate mozgu više informacija nego što ih dobivate vidom, sluhom, njuhom ili okusom. Od pet osjeta ljudskog tijela, dodir je najvjerojatnije najteže razumjeti i opisati. On je, ustvari, složeni skup više osjeta. Osim što predstavlja svojevrsnu dopunu vidu, okusu i mirisu, često se na njega oslanjamo da provjerimo istinitost onoga što ti osjeti sugeriraju.

Konji

Konji

Pripitomljeni konj je jedan od čovjekovih najbližih i najvrjednijih pomagača. Konj je kopitar, biljojedni sisavac latinskog naziva Equus caballus koji pripada porodici konja. Cijela ta porodica obuhvaća konje u užem smislu, magarce i zebre.

Staklo

Magellanova plovidba oko svijeta

Ferdinand Magellan je bio portugalski pomorac i istraživač. Bio je prvi Europljanin koji je preplovio Tihi ocean, a njegova je ekspedicija danas poznata po tome što je bila prva koja je oplovila svijet.

Staklo

Šeširi i kape

Prvu odjeću čovjek je izrađivao od kože životinja koje je ubijao za hranu. Čovjek je dugo hodao gologlav jer je imao gustu i dugu kosu pa nije bilo velike potrebe za zaštitu glave od raznih vremenskih nepogoda. Prva kapa najvjerojatnije je bila posve jednostavna zaštita od sunca. Tu je zaštitu u početku vjerojatno davao kakav široki list, a možda i svežanj suhe trave ili grubo oblikovan šešir načinjen od komada sirove životinjske kože.

Staklo

Abel Tasman – čovjek koji je otkrio Novi Zeland

Povod nekim pomorskim putovanjima i istraživačkim pohodima bile su priče o zemljama gdje se čisto zlato moglo naći poput kamenčića u pijesku. Neke velike države organizirale su pomorska putovanja iz strateških razloga, jer su tražile baze za svoje ratne brodove.

Staklo

Vasco da Gama

Vasco da Gama je bio portugalski istraživač i prvi Europljanin koji je plovio od Europe do Indije oko Afrike. Taj je pomorski pravac omogućio daljnja istraživanja i trgovinu koja je Lisabon učinila centrom europske trgovine mirodijama. Vasco da Gama se rodio oko 1469. godine u Sinesu u Portugalu.

Staklo

Kapetan Scott – junak Antarktike

Brod „Terra Nova“ (Nova Zemlja) bio je kitolovac, ali kad se posljednjih tjedana 1910. godine probijao na jug olujnim oceanom bio je krcat zalihama hrane i opremom za članove britanske antarktičke ekspedicije. Na brodu se nalazila ekipa učenjaka koji su bili na putu u nepoznate ledene predjele na jugu Zemljine kugle, u namjeri da ih istraže.

Staklo

William Shakespeare

U cijeloj povijesti književnosti nitko nije stvorio tako velik broj djela trajne vrijednosti ni postao tako slavan kao William Shakespeare. Njegove su drame prevođene na mnoge jezike i izvođene na pozornicama cijelog svijeta. Postoje mnoge proturječne priče o Shakespeareu, a većina se temelji na legendama. Gradić Stratford-upon-Avon njegovo je rodno mjesto i s modernim kazalištem trajan spomenik „besmrtnom bardu“.

Staklo

Tutankhamonova grobnica

Ovo je priča o Howardu Carteru i njegovim istraživanjima koja su dovela do otkrića grobnice egipatskog kralja Tutankhamona. Taj je egipatski faraon umro mlad prije nešto više od tri tisuće godina i bio je pokopan u Dolini kraljeva u blizini rijeke Nil. Howard Carter se rodio 1874. godine i odrastao u Londonu. Već je kao dijete bio slabokrvan i boležljiv pa je – budući da nije mogao izlaziti i igrati se s drugom djecom – bezbrojne sate provodio crtajući slike životinja što su ih ljudi držali po kućama.