Polazak djeteta u školu predstavlja veliku promjenu u životu djeteta, ali i ostatka obitelji. Poznato je da je obitelj najvažniji čimbenik u razvoju emocionalnih i socijalnih sposobnosti djeteta.

Polazak djeteta u školu predstavlja veliku promjenu u životu djeteta, ali i ostatka obitelji. Poznato je da je obitelj najvažniji čimbenik u razvoju emocionalnih i socijalnih sposobnosti djeteta.
Tehnologija je svugdje oko nas i u potpunosti se ispreplela u živote odraslih ali i djece. Gotovo je nemoguće zamisliti dan bez pametnih telefona, kompjutera i tableta u svijetu odraslih ali i u svijetu mladih i djece.
Kada dođe vrijeme za odlazak na spavanje, za mnoge roditelje počinje prava noćna mora. Odbijanje odlaska u krevet, vika i plač samo su neki od problema s kojima se susreću izmoreni roditelji. Nažalost, često nisu svjesni pravog razloga, a to mogu biti jarki ekrani.
„Dosadno mi je!“ Vjerojatno ćete tijekom praznika češće nego inače čuti ove riječi, a i veće su šanse da ćete nakon njih djetetu dopustiti da gleda televiziju ili se igra na tabletu.
Dijete koje posjeduje odvažnost da samo pokuša stvoriti nešto novo i ne zadovoljava se gotovim sadržajima, nego se zabavlja njihovim mijenjanjem ili izmišljanjem novih, a pri tom uživa u samom postupku i ponosno je na rezultat – kreativno je dijete.
Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu je kroz svoj projekt “Djeca medija” izdalo slikovnicu “Nestvarni skokovi” autora Ivora Kruljca i ilustratorice Nine Alvir.
Djeca visokoobrazovanih roditelja konzumiraju više povrća i manje zaslađenih napitaka, prema rezultatima novog kanadskog istraživanja. Unatoč tome, kada je u pitanju zdrava prehrana u školi općenito, sva djeca pomalo podbacuju.
Uspostaviti odnos s tinejdžerom se ponekad čini kao nemoguća misija. Količina energije, vremena i strpljenja koju ulažemo u tu misiju bi se mogla usporediti s učenjem stranog jezika. U učenje ulažete mnogo vremena i truda, dugotrajno je, ali se na kraju isplati i rezultat koji ste postigli čini vas iznimno ponosnima.
Brojna istraživanja su pokazala da se djeca koja redovito konzumiraju brzu hranu, češće bore s pretilosti u ranoj dobi te brojnim zdravstvenim problemima u kasnijem životu. No prema novom istraživanju, brza hrana negativno utječe i na školski uspjeh djece.
U potrazi za što kreativnijim pristupom i usavršavanjem vlastitih vještina, kao i željom za kvalitetnijim obrazovanjem i inovativnim metodama implementiranim u sve segmente nastave, učiteljice osječke Osnovne škole August Šenoa, Danijela Kemper Papp i Marina Bubalo, odlučile su rješenja potražiti na dalekom Islandu.