U školskoj, pandemijskoj, godini 2020./2021., Privatna gimnazija i strukovna škola “Svijet” iz Zagreba započela je Erasmus+ projekt pod nazivom “Traces of our ancestors – European regions in the course of time”. Projekt je nastao na idejama međusobnog upoznavanja i ispreplitanja povijesti i sadašnjosti škola partnera.
O bogatstvu hrvatske kulturne baštine svjedoči tropismena i trojezična kultura hrvatskoga srednjovjekovlja. Uz glagoljicu i latinicu u hrvatskoj je povijesti snažan pečat ostavila i ćirilica.
U prošlom smo nastavku naše priče o razvoju čovjeka obradili temu izgleda i prehrane neandertalaca, odnosno strategije njihovog preživljavanja. Ranije je spomenuto kako su neandertalci dugo bili percipirani kao primitivni ljudi, bestijalna bića sličnija životinjama nego nama.
Svake godine, 22. veljače slavimo Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva. Na taj je dan, točnije 22. veljače 1483. godine (prije gotovo pet i pol stoljeća), na glagoljici tiskana prva hrvatska tiskana knjiga – Misal po zakonu rimskog dvora. Što su to glagoljica i glagoljaštvo te zašto su važan dio hrvatske kulturne baštine?
Arheološki muzej u Zagrebu održat će nove radionice Zagrebačke egiptološke škole kao dio cjelogodišnjeg programa kojim obilježavaju 100. obljetnicu od otkrića Tutankhamonove grobnice.
Kako smo spomenuli u prethodnom nastavku naše priče o postanku čovjeka, neandertalci su se razvili iz vrste Homo heidelbergensis koja je živjela na području Europe prije otprilike 200 000 godina. Geološko razdoblje koje je obuhvaćalo vrijeme života neandertalaca naziva se pleistocen, a trajao je od otprilike 2 500 000 do 17 000 godina prije sadašnjosti.
U prošlom smo nastavku priče o postanku čovjeka govorili o evoluciji ljudske vrste. Nakon što su ljudi prvi put napustili Afriku, na području ledom okovane Europe razvila se vrsta prilagođena ledenom dobu.
Povijest Vrbnika usko je povezana s krčkim knezovima Frankopanima, imućnim i utjecajnim velikašima koji su obilježili srednjovjekovnu povijest otoka Krka od 1118. do 1480. godine, da bi potom sudjelovali u prijelomnim povijesnim trenucima na kopnu.
Pračovjek nije znao uzgajati biljke. On je lutao stepama i beskrajnim šumama loveći životinje za hranu, dok su žene iskapale jestivo korijenje te skupljale sjemenke i bobice. Neke su sjemenke slučajno pale na tlo i iz njih su izašle nove biljke. Na taj je način pračovjek najvjerojatnije naučio kako treba sijati pšenicu.
Dana 7. kolovoza 1494. godine tiskano je prvo i najvrjednije djelo Senjske tiskare – Senjski glagoljski misal koje je dostupno u sklopu portala Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i portala Glagoljica.hr.