prodaja@stozacibrid.com hr@hardtechnique.com vjeko.kovacicek@coolintunit.com info@tehnikhard.net mail@coolintunit.com webmaster@stozacibrid.com admin@hardtechnique.com tehnikhard.net web.stozacibrid.com www.coolintunit.com
učenici
Povijest odjeće (završni dio)

Leonardo da Vinci

Veliki talijanski umjetnik Leonardo da Vinci bio je jedan od najvećih genija koji je ikad živio. Ono što je za njega najznačajnije jest njegova mnogostruka nadarenost. Većina genija se ističe samo na jednom području, na primjer u komponiranju glazbe ili u istraživanju tajna prirode. Leonardo da Vinci bio je slikar, kipar, astronom, botaničar, stručnjak za anatomiju ljudskog tijela i za još mnoga druga područja znanosti i umjetnosti. 

Povijest odjeće (završni dio)

Šišmiši

Ove jedinstvene sisavce, sposobne za ustrajan i snažan let, možemo naći u svim kopnenim staništima, izuzev polarnih i visokih planinskih područja. Zna se da šišmiši postoje već najmanje 50 milijuna godina: gotovo potpuno očuvan kostur šišmiša poznatog pod nazivom Icaronycteris potječe iz razdoblja eocena.

Povijest odjeće (završni dio)

Povijest odjeće (drugi dio)

U drugom dijelu šetnje kroz povijest odjeće predstaviti ćemo Vam odjeću 16., 17. i 18. stoljeća. Do sredine 16. st. Europom dominira sjevernjačka moda, a od sredine 16. st. španjolska moda preuzima dominantnu ulogu. Svijetle boje i lepršave linije izašle su iz mode, a na modnu pozornicu dolaze stroga ekstravagancija i tamne boje španjolskog dvora.

Povijest odjeće (završni dio)

Priča o Mozartu

Wolfgang Amadeus Mozart je, prema ocjeni mnogih, najgenijalniji skladatelj u povijesti glazbe. Rođen je 1756. godine u Salzburgu gdje mu je otac službovao kao glazbenik na dvoru kneza-nadbiskupa. Mozart je bio čudo od djeteta, dječak koji je prije poznavao note nego slova i koji je već s tri godine počeo skladati jednostavne pjesmice, a s pet održavati koncerte. Još je kao dječarac ne samo izvrsno svirao nego i skladao pa je tako već s dvanaest godina napisao prvu operu!

Povijest odjeće (završni dio)

Ljenjivci

U krošnjama drveća tropskih šuma srednje i Južne Amerike, ovješeni o grane čvrstim pandžama i viseći glavom prema dolje žive neobično simpatične i nadasve spore životinje – ljenjivci. U tom položaju provedu gotovo čitav život – hrane se, spavaju, pare se i rađaju okrenuti naglavačke. Prije nekoliko desetaka tisuća godina Zemljom je hodalo 10 puta više vrsta ljenjivaca nego danas. Neki od njih su bili golemih dimenzija, veliki poput slona.

Povijest odjeće (završni dio)

Staklo

Prema legendi koja je do danas sačuvana zahvaljujući spisima rimskog pisca Plinija Mlađeg, staklo je prvi puta otkriveno prilikom putovanja feničkih trgovaca. Prije puno godina oni su prenosili sodu (natrijev karbonat u prirodnom obliku) iz Sirije u Egipat i tom su se prilikom ulogorili na prikladnom mjestu u pijesku. Zapalili su vatru te slučajno lonac za kuhanje stavili na komade sode, kao podlogu, a toplina je rastalila sodu i pijesak te je od njih oblikovala staklo.

Povijest odjeće (završni dio)

Povijest odjeće (prvi dio)

Odjeća se u ovom ili onom obliku nosi već tisuću godina. Najvažniji razlog zbog kojeg je ona izmišljena bio je potreba prvih ljudi da se zaštite od klimatskih uvjeta, okoliša, insekata… Dok su primjerice ljudi, koji su u ledeno doba nastavali pećine odijevali izuzetno tople životinjske kože, poput današnjih Eskima, mnogi su afrički urođenici nosili i još uvijek nose mnogo manje odjeće.
 

Povijest odjeće (završni dio)

Jadranske ribe otrovnice

Na Zemlji živi oko 22 tisuće vrsta riba, od čega ih se 200 smatra ribama otrovnicama. U našem je Jadranu zabilježeno oko 380 vrsta riba, iz kojih se 20 vrsta izdvaja kao otrovno. Na početku treba reći da postoji razlika između otrovnih životinja i životinja otrovnica. Životinje otrovnice su one koje u svojim tijelima proizvode otrov i posjeduju različite aparate i oruđa (npr. bodlje ili zube) da ga izravno unesu u tijelo žrtve ili na površinu svoga tijela.

Povijest odjeće (završni dio)

Dodir

Iznenađujuće je koliko toga možete saznati osjetom dodira. Kada dodirom osjećate oblik i sastav predmeta, pružate mozgu više informacija nego što ih dobivate vidom, sluhom, njuhom ili okusom. Od pet osjeta ljudskog tijela, dodir je najvjerojatnije najteže razumjeti i opisati. On je, ustvari, složeni skup više osjeta. Osim što predstavlja svojevrsnu dopunu vidu, okusu i mirisu, često se na njega oslanjamo da provjerimo istinitost onoga što ti osjeti sugeriraju.