učenici
Abel Tasman – čovjek koji je otkrio Novi Zeland

Abel Tasman – čovjek koji je otkrio Novi Zeland

Povod nekim pomorskim putovanjima i istraživačkim pohodima bile su priče o zemljama gdje se čisto zlato moglo naći poput kamenčića u pijesku. Neke velike države organizirale su pomorska putovanja iz strateških razloga, jer su tražile baze za svoje ratne brodove.

Abel Tasman – čovjek koji je otkrio Novi Zeland

Albert Einstein i njegov pogled na svijet

Zasigurno ste na fizici učili ili ćete učiti sve o Einstenovoj teoriji relativnosti. No, kakva se osoba krije iza svjetski poznatog fizičara? Izuzetno zanimljiva osoba koja se nije bavila isključivo fizikom već je promišljala i o nizu problema s kojima se i danas susrećemo.

Abel Tasman – čovjek koji je otkrio Novi Zeland

Pitagora i geometrija

Drevne su civilizacije mnoge načine opisivanja svijeta oko sebe, a jedna je od temeljnih bio teorija geometrijskih odnosa. Kad su ljudi počeli podizati građevine, umijeće izračunavanja dimenzija postalo je vrlo važno. Veliki graditelji staroga svijeta, Babilonjani i Egipćani, pisali su rasprave o geometriji. Samoj su znanosti ime dali Grci, a izvorno mu je značenje „zemljomjerstvo“.

Abel Tasman – čovjek koji je otkrio Novi Zeland

Vasco da Gama

Vasco da Gama je bio portugalski istraživač i prvi Europljanin koji je plovio od Europe do Indije oko Afrike. Taj je pomorski pravac omogućio daljnja istraživanja i trgovinu koja je Lisabon učinila centrom europske trgovine mirodijama. Vasco da Gama se rodio oko 1469. godine u Sinesu u Portugalu.

Natjecanje za učenike: Škola i internet

Natjecanje za učenike: Škola i internet

Natjecanje za izbor najboljeg učeničkog rada na temu «Škola i internet» bilo je namijenjeno učenicima koji su mogli sudjelovati samostalno ili u grupama u tri kategorije: nacrtaj internt (crteži), napiši internet (pjesme) i snimi internet (kratki filmovi u trajanju do tri minute). 

Abel Tasman – čovjek koji je otkrio Novi Zeland

Vukovi

Tisuće godine proganjanja vukova zbog suparništva u lovu i neosnovanog vjerovanja u njihovo ljudožderstvo ograničilo je nekoć najraširenije i najuspješnije velike grabežljivce na Zemlji na zabite šumske i planinske predjele. Inteligentan, okretan i prilagodljiv, vuk vjerojatno ima najširu prirodnu rasprostranjenost od svih živih sisavaca.

Abel Tasman – čovjek koji je otkrio Novi Zeland

Kapetan Scott – junak Antarktike

Brod „Terra Nova“ (Nova Zemlja) bio je kitolovac, ali kad se posljednjih tjedana 1910. godine probijao na jug olujnim oceanom bio je krcat zalihama hrane i opremom za članove britanske antarktičke ekspedicije. Na brodu se nalazila ekipa učenjaka koji su bili na putu u nepoznate ledene predjele na jugu Zemljine kugle, u namjeri da ih istraže.

Abel Tasman – čovjek koji je otkrio Novi Zeland

Kontinenti putuju

Već prve karte obiju Amerika otkrile su da se obale Novog i Starog svijeta zapanjujuće dobro uklapaju jedna u drugu. Iz toga je poteklo pitanje: Jesu li ti odvojeni kontinenti nekoć bili spojeni? Sredinom 19. stoljeća znanstvenici su počeli slične fosile (okamine pradavnog života) otkrivati u stijenama međusobno vrlo dalekih kontinenata. Početkom 20. stoljeća američki je geolog Frank B. Taylor iznio misao da su kontinenti možda polagano otplovili jedan od drugog.

Abel Tasman – čovjek koji je otkrio Novi Zeland

Speleologija – znanost koja ne poznaje nadmetanje

Ljudi su još u prapovijesno doba odlazili u špilje i koristili ih kao skrovišta. Danas će se samo rijetki odvažiti na takvu avanturu. Za speleologiju se kaže da je znanstvena i sportska djelatnost. Znanstvena jer se bavi proučavanjem podzemlja koristeći se različitim znanjima iz geologije, meteorologije, biologije i drugih znanstvenih disciplina, a sportska jer ulaženje u speleološke objekte zahtijeva određenu psihofizičku spremnost i dobru kondiciju. Iako usko vezana za odlazak u podzemlje, speleologija je raznovrsna aktivnost te omogućuje bavljenje osobama različitih želja i sposobnosti.

Abel Tasman – čovjek koji je otkrio Novi Zeland

Vikinzi

Na slavnim putovanjima u rasponu od Sjeverne Amerike do Konstantinopola, Vikinzi su pljačkali, osvajali i naseljavali se po mnogim zemljama svijeta. Europljani su stoljećima strepili pred «ljudima sa sjevera». Nakon pada Zapadnog Rimskog Carstva, Europu su zahvatili mnogi potresi. Neke od najtežih među njima izazvali su skandinavski narodi koji su u 8. stoljeću otpočeli dugotrajno pomorsko širenje. Ti su pomorci-ratnici ostali zapamćeni pod imenom Vikinzi i Normani.