učenici
Šišmiši

Šišmiši

Ove jedinstvene sisavce, sposobne za ustrajan i snažan let, možemo naći u svim kopnenim staništima, izuzev polarnih i visokih planinskih područja. Zna se da šišmiši postoje već najmanje 50 milijuna godina: gotovo potpuno očuvan kostur šišmiša poznatog pod nazivom Icaronycteris potječe iz razdoblja eocena.

Šišmiši

Povijest odjeće (drugi dio)

U drugom dijelu šetnje kroz povijest odjeće predstaviti ćemo Vam odjeću 16., 17. i 18. stoljeća. Do sredine 16. st. Europom dominira sjevernjačka moda, a od sredine 16. st. španjolska moda preuzima dominantnu ulogu. Svijetle boje i lepršave linije izašle su iz mode, a na modnu pozornicu dolaze stroga ekstravagancija i tamne boje španjolskog dvora.

Šišmiši

Priča o Mozartu

Wolfgang Amadeus Mozart je, prema ocjeni mnogih, najgenijalniji skladatelj u povijesti glazbe. Rođen je 1756. godine u Salzburgu gdje mu je otac službovao kao glazbenik na dvoru kneza-nadbiskupa. Mozart je bio čudo od djeteta, dječak koji je prije poznavao note nego slova i koji je već s tri godine počeo skladati jednostavne pjesmice, a s pet održavati koncerte. Još je kao dječarac ne samo izvrsno svirao nego i skladao pa je tako već s dvanaest godina napisao prvu operu!

Šišmiši

Ljenjivci

U krošnjama drveća tropskih šuma srednje i Južne Amerike, ovješeni o grane čvrstim pandžama i viseći glavom prema dolje žive neobično simpatične i nadasve spore životinje – ljenjivci. U tom položaju provedu gotovo čitav život – hrane se, spavaju, pare se i rađaju okrenuti naglavačke. Prije nekoliko desetaka tisuća godina Zemljom je hodalo 10 puta više vrsta ljenjivaca nego danas. Neki od njih su bili golemih dimenzija, veliki poput slona.

Šišmiši

Staklo

Prema legendi koja je do danas sačuvana zahvaljujući spisima rimskog pisca Plinija Mlađeg, staklo je prvi puta otkriveno prilikom putovanja feničkih trgovaca. Prije puno godina oni su prenosili sodu (natrijev karbonat u prirodnom obliku) iz Sirije u Egipat i tom su se prilikom ulogorili na prikladnom mjestu u pijesku. Zapalili su vatru te slučajno lonac za kuhanje stavili na komade sode, kao podlogu, a toplina je rastalila sodu i pijesak te je od njih oblikovala staklo.

Šišmiši

Povijest odjeće (prvi dio)

Odjeća se u ovom ili onom obliku nosi već tisuću godina. Najvažniji razlog zbog kojeg je ona izmišljena bio je potreba prvih ljudi da se zaštite od klimatskih uvjeta, okoliša, insekata… Dok su primjerice ljudi, koji su u ledeno doba nastavali pećine odijevali izuzetno tople životinjske kože, poput današnjih Eskima, mnogi su afrički urođenici nosili i još uvijek nose mnogo manje odjeće.
 

Šišmiši

Jadranske ribe otrovnice

Na Zemlji živi oko 22 tisuće vrsta riba, od čega ih se 200 smatra ribama otrovnicama. U našem je Jadranu zabilježeno oko 380 vrsta riba, iz kojih se 20 vrsta izdvaja kao otrovno. Na početku treba reći da postoji razlika između otrovnih životinja i životinja otrovnica. Životinje otrovnice su one koje u svojim tijelima proizvode otrov i posjeduju različite aparate i oruđa (npr. bodlje ili zube) da ga izravno unesu u tijelo žrtve ili na površinu svoga tijela.

Šišmiši

Dodir

Iznenađujuće je koliko toga možete saznati osjetom dodira. Kada dodirom osjećate oblik i sastav predmeta, pružate mozgu više informacija nego što ih dobivate vidom, sluhom, njuhom ili okusom. Od pet osjeta ljudskog tijela, dodir je najvjerojatnije najteže razumjeti i opisati. On je, ustvari, složeni skup više osjeta. Osim što predstavlja svojevrsnu dopunu vidu, okusu i mirisu, često se na njega oslanjamo da provjerimo istinitost onoga što ti osjeti sugeriraju.

Šišmiši

Nijemi film

Nakon otkrića „pokretnih slika“ film je ubrzo postao široko prihvaćena popularna umjetnost, pa je čak i u svom „nijemom“ obliku privukao zanimanje čitavoga svijeta i međunarodno proslavio svoje zvijezde. „Pokretna slika“ (eng. moving picture) u stvarnosti zapravo nije pokretna. Nju tvore deseci tisuća statičnih fotografija koje pred gledateljevim okom bljeskaju u pravilnim razmacima. Svaku od tih slika „vidimo“ (tj. ta nam slika zaostaje u mozgu) još i trenutak nakon što je nestala.

Šišmiši

“Bullying” – nasilništvo u školi

O školskom nasilništvu govorimo u situacijama kad jedan ili više učenika uzastopno ili namjerno uznemiruje, napada ili povrjeđuje drugog učenika koji se od toga pritom ne može obraniti. To nasilništvo može biti izravno ili neizravno.