Svaki predmet možemo vidjeti zahvaljujući svjetlosnom zrakama. Predmet ugledamo kada svjetlosne zrake koje dolaze od njega dopru do našeg oka. Međutim, za razliku od ostalih predmeta, ogledalo ima sjajnu površinu. Svjetlosne zrake se jednostavno odbijaju o njegovu površinu.
Lako je vidjeti zašto se biljka, točnije kaktus “Lithops” naziva i živući kamen. Svojim izgledom podsjeća na kamen i teško se uoči u predjelima u kojima obitava.
Termos boca je staklena posuda s dvostrukim stjenkama koje su na vrhu hermetički zatvorene. Zrak je između te dvije stjenke isisan kako bi se smanjio prijenos topline.
Premda je teooriju vakuuma iznio već 1643. Torricelli, talijanski izumitelj barometra na živu, tek je 1892. Britanac James Dewar izradio prvu bocu s vakuumom.
Na listi najzdravijih namirnica najčešće pronalazimo koštunjavo voće od kojeg su najpopularniji orasi i bademi, pri čemu je njihova “rođakinja” pistacija nepravedno zanemarena. Prehrana bogata pistacijom pomaže u očuvanju zdravlja kardiovaskularnog sustava, kaže novo istraživanje provedeno na Sveučilištu u Pennsylvaniji.
Kada pojedete jaja, ljuske najčešće završe u smeću, a zapravo ih možemo odlično iskoristiti i biti ekološki osviješteni. Zbog kalcija i ostalih minerala, ljuska jajeta zapravo je jako korisna u domaćinstvu te može poslužiti i kao narodni lijek u nekim slučajevima.
Koža (grč. dermis; lat. cutis) je vrlo složen, a ujedno i naš najveći organ koji pokriva cijelu površinu tijela. Osnovna funkcija kože je zaštita tijela i unutarnjih organa od negativnih utjecaja iz okoline.
Jakopska kapica je školjka koja živi na pješčanom dnu, na dubini između pet i trideset metara. Njena posebna zanimljivost je da ima do 200 očiju. Razlog tolikog broja je vjerojatno povezan s njezinim pokretnim životom. Kreće se uokolo plivajući tako što istiskuje vodu kroz otvor.
Postoje dva glavna razloga zbog kojih biljke trebaju vodu. Prvi razlog je taj što bez nje nema fotosinteze tj. kemijske reakciju između vode i ugljičnog dioksida (a uz pomoć svjetlosne energije) kroz koju nastaju ugljikohidrati, spojevi bogati energijom kojima se biljka hrani.
Smatra se da 75 % školske djece ima glavobolju barem jednom tijekom godine dana, a nešto više od 30 % ima glavobolje koje se ponavljaju. Sklonija su im anksiozna, osjetljiva ili hiperaktivna djeca te djeca roditelja koji i sami imaju glavobolje. Iako u većini slučajeva glavobolja u dječjoj dobi nije znak ozbiljnije bolesti, neke glavobolje mogu zahtijevati (u nekim situacijama i hitnu) obradu i liječenje.
U eksperimentu su se bebe smiješile samo kad je majčin osmijeh bio upućen izravno njima. Dječja percepcija vrlo je oštra od najranije dobi i to je osnova svake buduće interakcije.