veliki odmor
Što su chemtrailovi i kako nastaju?

Što su chemtrailovi i kako nastaju?

Poznate su priče o bijelim tragovima koje na nebu ostavlja prolazak aviona. Smatralo se da su to “contrailovi” ili tragovi nastali zbog kondenzacije vodene pare koje ispušta avionski motor u zraku iznad 8 000 metara gdje je temperatura zraka ispod -40 °C.

Fobije za koje nikada nismo čuli

Fobije za koje nikada nismo čuli

Fobija je vrlo snažan, iracionalan strah od nekih objekata, bića ili situacija koji se općenito ne smatraju veoma opasnima. Neke od fobija sasvim su nam razumljive (npr. akrofobija – strah od visine, arahnofobija – strah od pauka, emetofobija – strah od povraćanja), a neke su nam teže shvatljive, ponekad čak i smiješne.

Kako znanost objašnjava neograničeni rok trajanja meda?

Kako znanost objašnjava neograničeni rok trajanja meda?

Moderni arheolozi često su pri svojim iskopavanjima egipatskih grobnica nailazili na neobične “artefakte”: posude s medom starim tisuće godina, ali još uvijek očuvanim. Tijekom tisućljeća arheoloških iskapanja nailazili su i na druge namirnice poput soli, šećera i suhe riže, koje također imaju neodređen rok trajanja, ali postoji nešto što omogućuje medu da se održi u potpuno jestivom stanju.

Tajna vještičjeg prstena

Tajna vještičjeg prstena

Na poljima i livadama, gljive često rastu u vještičjem prstenu kao da su pažljivo posađene. Krug je način kako se gljive šire. Svaki krug započne kada se spore spuste na travu i proklijaju. Spora proizvodi mrežu niti koje gmižu prema van kroz tlo u potrazi za hranom.

Trik za brže učenje

Trik za brže učenje

Stisnite desnu šaku prije nego poželite zapamtiti novu informaciju, a kasnije kada je se poželite prisjetiti, stisnite lijevu šaku. Naime, stiskanje lijeve ili desne šake aktivira lijevu ili desnu stranu mozga. Ako ste dešnjaci, lijeva strana mozga je odgovorna za pohranjivanje neke nove, naučene informacije dok desna strana mozga pomaže da je se kasnije prisjetite. Obrnuto vrijedi za ljevake.

Kako su nastale bolnice?

Kako su nastale bolnice?

Kroz povijest ljudskog društva javljala se potreba za zbrinjavanjem slabih i bolesnih. Međutim, ljudi su znatno kasnije došli na pomisao i ideju osnutka bolnice. Grci, jedna od naprednijih civilizacija, nisu imali nikakve javne ustanove za zbrinjavanje bolesnih. Neki su nji­hovi liječnici imali dvorane za operacije, u kojima su mogli obavljati svoj posao, ali su one bile toliko malene da su mogle primiti samo jednog pacijenta.

Tajna Saturnovih prstenova

Tajna Saturnovih prstenova

Saturn je šesti planet u Sunčevu sustavu a najpozatije obilježje su mu prstenovi koji ga okružuju u 7 pojaseva. Saturnovi prstenovi nisu ništa drugo nego prašina i brojni komadi leda. Njihova veličina kreće se od sitnih čestica do komada promjera od osam metara i zapravo su masa prljavih snježnih gruda koje se kreću oko planeta.

Tajna Saturnovih prstenova

Koji su simptomi dehidracije?

Koliko nam vode treba dnevno? Pitanje je uobičajeno, ali odgovor nije tako jednostavan. Individualne potrebe za vodom zapravo su vrlo promjenjive. Stručnjaci smatraju da količina tekućine koja je potrebna organizmu ovisi o nizu faktora, između ostalih i o našem životnom stilu

Tajna Saturnovih prstenova

Kako kosa raste i umire?

Kosa raste iz svog korijena. Tu se stanice razmnožavaju potiskujući one ispred sebe od korijena prema površini vlasišta. Folikul je mali otvor na koži iz kojeg kosa raste. Svaki čovjek ima oko 20 milijuna folikula po cijelom tijelu (isto kao i majmun), ali su mnogi od njih svijetli i vrlo sitni, a zovu se velus dlake. Na glavi čovjek ima oko 100 000 do 120 000 dužih, debljih i grupiranih dlaka. Svakodnevno se izgubi oko 50 dlaka, ali nove neprestano rastu.

Tajna Saturnovih prstenova

Što je zapravo “staklo”?

Što je staklo? Iako se na prvi pogled čini jednostavno, za odgovorom na to pitanje znanstvenici tragaju već dulje vrijeme. Staklo je tvar čija svojstva još uvijek nisu u potpunosti odgonetnuta. Dobiva se taljenjem sode, kvarcnog pijeska i vapnenca, a još uvijek nije u potpunosti jasno kako iz tekućine prelazi u kruto stanje. Staklo je zapravo tvar koja se može smjestiti negdje između tekućina (čije se molekule slobodno gibaju) i kristala (čije se molekule ne gibaju, već su pravilno raspoređene u kristalnoj rešetci).