Prvu odjeću čovjek je izrađivao od kože životinja koje je ubijao za hranu. Čovjek je dugo hodao gologlav jer je imao gustu i dugu kosu pa nije bilo velike potrebe za zaštitu glave od raznih vremenskih nepogoda. Prva kapa najvjerojatnije je bila posve jednostavna zaštita od sunca. Tu je zaštitu u početku vjerojatno davao kakav široki list, a možda i svežanj suhe trave ili grubo oblikovan šešir načinjen od komada sirove životinjske kože.
U drugom dijelu upoznavanja s religijama svijeta predstaviti ćemo vam još tri preostale iščezle religije: religiju Rimljana, religije nomadskih naroda Europe te religije Maja, Asteka i Inka.
Nikad u prošlosti nisu postojale ljudske zajednice bez religije, a malo ih je takvih i danas. U svakoj kulturi i svakom razdoblju ljudi su bili svjesni kako u svijetu prirode postoji veća sila od njih samih.
Povod nekim pomorskim putovanjima i istraživačkim pohodima bile su priče o zemljama gdje se čisto zlato moglo naći poput kamenčića u pijesku. Neke velike države organizirale su pomorska putovanja iz strateških razloga, jer su tražile baze za svoje ratne brodove.
Jedan od naših najpoznatijih pisaca i intelektualaca A.G. Matoš napisao je kako su hrvatski pejzaži odraz njegove duše. Priznat ćemo svi mi koji smo čitali Matoša kako je njegova duša doista bila jako bogata o čemu svjedoče i brojne njegove predivne misli pretočene u djela.
Vasco da Gama je bio portugalski istraživač i prvi Europljanin koji je plovio od Europe do Indije oko Afrike. Taj je pomorski pravac omogućio daljnja istraživanja i trgovinu koja je Lisabon učinila centrom europske trgovine mirodijama. Vasco da Gama se rodio oko 1469. godine u Sinesu u Portugalu.
Tisuće godine proganjanja vukova zbog suparništva u lovu i neosnovanog vjerovanja u njihovo ljudožderstvo ograničilo je nekoć najraširenije i najuspješnije velike grabežljivce na Zemlji na zabite šumske i planinske predjele. Inteligentan, okretan i prilagodljiv, vuk vjerojatno ima najširu prirodnu rasprostranjenost od svih živih sisavaca.
Brod „Terra Nova“ (Nova Zemlja) bio je kitolovac, ali kad se posljednjih tjedana 1910. godine probijao na jug olujnim oceanom bio je krcat zalihama hrane i opremom za članove britanske antarktičke ekspedicije. Na brodu se nalazila ekipa učenjaka koji su bili na putu u nepoznate ledene predjele na jugu Zemljine kugle, u namjeri da ih istraže.
Već prve karte obiju Amerika otkrile su da se obale Novog i Starog svijeta zapanjujuće dobro uklapaju jedna u drugu. Iz toga je poteklo pitanje: Jesu li ti odvojeni kontinenti nekoć bili spojeni? Sredinom 19. stoljeća znanstvenici su počeli slične fosile (okamine pradavnog života) otkrivati u stijenama međusobno vrlo dalekih kontinenata. Početkom 20. stoljeća američki je geolog Frank B. Taylor iznio misao da su kontinenti možda polagano otplovili jedan od drugog.
Na slavnim putovanjima u rasponu od Sjeverne Amerike do Konstantinopola, Vikinzi su pljačkali, osvajali i naseljavali se po mnogim zemljama svijeta. Europljani su stoljećima strepili pred «ljudima sa sjevera». Nakon pada Zapadnog Rimskog Carstva, Europu su zahvatili mnogi potresi. Neke od najtežih među njima izazvali su skandinavski narodi koji su u 8. stoljeću otpočeli dugotrajno pomorsko širenje. Ti su pomorci-ratnici ostali zapamćeni pod imenom Vikinzi i Normani.