Učenički navigator
Ogulin: Mjesto u kojem se isprepliću stvarnost i mašta

Ogulin: Mjesto u kojem se isprepliću stvarnost i mašta

Ogulin je grad uz čije se prirodne i kulturne znamenitosti vežu mnoge maštovite priče i legende kao rijetko gdje u Hrvatskoj. Smješten na sredini puta od Zagreba prema Rijeci u prostranoj kotlini kojom teku rijeke Dobra i Zagorska Mrežnica, te nad kojom dominira moćna planina Klek, Ogulin svojim prirodnim ljepotama i kulturno-povijesnim nasljeđem danas predstavlja jedno od najzanimljivijih mjesta Karlovačke županije. 

 

Ogulin: Mjesto u kojem se isprepliću stvarnost i mašta

Život u džungli

Područja ekvatorijalne Južne Amerike, Afrike i jugoistočne Azije mjesta su s najviše topline, svjetla i vlage na Zemlji. Upravo su ti čimbenici razlogom što su ova staništa dom milijunima vrsta biljaka i životinja. Osim što predstavljaju jedan od najbogatijih ekosustava na planetu, tropske kišne šume važne su i stoga što proizvode goleme količine kisik, troše ugljični dioksid i igraju važnu ulogu u ciklusu vode.

Ogulin: Mjesto u kojem se isprepliću stvarnost i mašta

Školska uniforma – povijest, prednosti i mane

Prije nego što zakoračimo u povijest školskih uniformi i spomenemo sve prednosti, ali i mane ovog odjevnog predmeta potrebno je definirati što on uopće jest. Pojam „školska uniforma“ odnosi se na odjeću koju nose učenici ne samo osnovnih i srednjih škola diljem svijeta, nego i ostalih obrazovnih ustanova. Tri su kriterija koja određenu odjevnu kombinaciju čine uniformom: a) na njoj se nalazi školski grb, b) potvrđuje legitimitet određene obrazovne institucije i c) potiskuje individualnost.

Ogulin: Mjesto u kojem se isprepliću stvarnost i mašta

Magnetizam

Svaki objekt koji ispoljava magnetska svojstva nazivamo magnetom. Svaki magnet ima dva pola, u kojima je koncentrirana većina njegove snage. Ovi polovi označavaju se kao sjeverni i južni jer se magnet uvijek nastoji orijentirati u prostoru po liniji (meridijanu) koja spaja Zemljin sjeverni i južni pol.

Ogulin: Mjesto u kojem se isprepliću stvarnost i mašta

Krapinski pračovjek (drugi dio)

Godine 1979. američki antropolog Milford H. Wolpoff je na temelju proučavanja zubi objavio svoju procjenu o broju krapinskih neandertalaca. On smatra da krapinska zbirka sadrži ostatke od oko 80 jedinki, u životnoj dobi od 3 do 27 godina.

Ogulin: Mjesto u kojem se isprepliću stvarnost i mašta

Kako poboljšati koncentraciju?

Vrijeme je ljetnih praznika i najvjerojatnije ste već zaboravili na školu i uživate u odmoru. Tijekom praznika uz ostale aktivnosti koje vas vesele možete vježbati i koncentraciju te spremniji dočekati početak škole :)

Ogulin: Mjesto u kojem se isprepliću stvarnost i mašta

Rudnik sveta Barbara u Rudama

Slikoviti brdski krajolici Samoborskog gorja prekriveni šumama, livadama i potocima, selima, vinogradima i kletima te crkvicama i planinarskim domovima, odavno su poznati kao iznimno lijepa izletišta kontinentalne Hrvatske. No, zanimljivo je zamijetiti kako samoborski kraj pored spomenutih kulturnih i prirodnih ljepota na svojoj površini, krije isto tako i pod zemljom brojne ali manje poznate zanimljivosti. Naime, pored brojnih spilja i jama, kao prirodnih speleoloških fenomena, u okolici Samobora izdvaja se i jedna izrazito vrijedna podzemna atrakcija nastala višestoljetnim ljudskim djelovanjem. Riječ je o Rudniku sveta Barbara smještenom u srcu drevnog mjesta Rude, koji je nakon više od pola stoljeća od svog zatvaranja, nedavno ponovno otvoren kao vrijedna kulturno-povijesna i turistička atrakcija. 

Ogulin: Mjesto u kojem se isprepliću stvarnost i mašta

Krapinski pračovjek (prvi dio)

Godine 1901. Dragutin Gorjanović Kramberger je, prvi put u svijetu, primijenio rendgenske zrake u proučavanju anatomske građe pračovjeka. Isto tako, provodio je i biokemijsko datiranje kostiju na temelju sadržaja kemijskog elementa fluora. Svoju prvu veću studiju istraživanja diluvijalnog čovjeka, kako je nazvao svoj nalaz, objavio je u Beču u časopisu Mittheilunger der anthropologischen Gesellschaft.

Ogulin: Mjesto u kojem se isprepliću stvarnost i mašta

Vampiri (drugi dio)

Još je u antičkoj Grčkoj bilo poznato vjerovanje da pojedini mrtvaci mogu izbjeći raspadanje i da nakon svoje smrti mogu napuštati grobove. Nazivali su ih “vrykolakas” i izvorno nisu nužno bili opasni za svoju okolinu.

Ogulin: Mjesto u kojem se isprepliću stvarnost i mašta

Vampiri (prvi dio)

Jedan od najstrašnijih mitova koji se već stoljećima usmenom i pisanom predajom te filmom prenosi s koljena na koljeno, svakako je onaj o čudovištu koje pije krv – o vampiru. Mitovi o vampirima i sličnim bićima potječu od starih vjerovanja, a ne kako – kako se često vjeruje – iz Transilvanije!