preskoči na sadržaj

U spomen na začetnika hrvatske renesansne književnosti

Prije točno 446 godina, 13. ožujka 1572. godine preminuo je Petar Hektorović, hrvatski pjesnik i erudit, autor djela Ribanje i ribarsko prigovaranje. Uz ime Petra Hektorovića i njegovo djelo Ribanje i ribarsko prigovaranje gotovo se uvijek spominje Tvrdalj. Što je Tvrdalj?


S morske strane to je jaka utvrda koja je branila njegove stanovnike od Turaka i gusara. Ulazeći u Tvrdalj, vidio se je prostrani ljetnikovac s ribnjakom i perivojem. Polača i dvor Tvrdalj, u Starome Gradu na Hvaru, bio je ponos Petra Hektorovića. Zdanje je, uz pomoć svojih nacrta, gradio sam pjesnik, a služilo mu je za zaštitu obitelji i pučana. Graditelj i pjesnik ponosio se svojim ljetnikovcem i zato mu je prijatelj iz Dubrovnika poslao čemprese i oleandre koji su ures Hektorovićeva doma. Sve do kraja života pjesnik se brinuo oko Tvrdlja i sa zadovoljstvom govorio i pisao o njem.

U kući gdje je pjesnik promišljao vječnost, i danas se može osluhnuti radost ovozemaljske prolaznosti…

Jedan od najvećih hrvatskih pjesnika Petar Hektorović rodio se u gradu Hvaru (neki tvrde u Starome Gradu) 1487. godine. O njegovu djetinjstvu i mladosti malo nam je poznato. U mladosti je Petar Hektorović pisao ljubavnu poeziju, no od njegove mladenačke lirike nije se ništa sačuvalo. Bio je splitski učenik, koji se pripremao za graditeljsko zvanje.

Osim što je dobro znao i pisao pjesme i na latinskome, bio je glazbeno nadaren. Kao i mnogi hrvatski humanistički pjesnici Hektorović piše pjesničke poslanice, dopisujući se s prijateljima i književnicima u drugim dijelovima Hrvatske, iznoseći u njima mnoštvo podataka o svojem životu, radu i svjetonazoru. Njegovao je prijateljstva i često spominje prijatelje – Mikšu Pelegrinovića, Jeronima Brtučevića, Nikolu Nalješkovića i Mavra Vetranovića, sve književnike svojega vremena. Osim toga, družio se i s pučanima i bio im vrlo blizak.

Jedan nadnevak u njegovu životu treba posebno istaknuti. To je godina 1568., kada je u Mlecima objavljeno Ribanje i ribarsko prigovaranje. Međutim, djelo je nastalo mnogo prije, negdje 1556. ili 1557. godine.

Što je pjesnika inspiriralo, što mu je dalo povoda da napiše jedno od najpoznatijih djela hrvatske književnosti?

U želji da se oslobodi napetosti oko gradnje ljetnikovca i utvrde, a u isto vrijeme i da se odmori, pjesnik se sprema i odlazi na izlet i ribarenje. Ribanje je poslanica-putopis (neki je nazivaju i ribarskom eklogom) koja se sastoji od tri dijela. Sve što je doživio za vrijeme toga trodnevnog putovanja snažno je djelovalo na Hektorovića i nadahnulo ga napisati književno djelo kojemu je u hrvatskoj književnosti pripalo jedno od najbitnijih mjesta. Na put je krenuo u društvu ribara Nikole Zeta i Paskoja Debelje.

Hektorović daje stvaran prikaz putovanja, opisuje ljepotu prirode i zavičaja, pripovijeda o događajima koji su se njemu i njegovim suputnicima na putu događali. Pjesnik često citira razgovore svojih suputnika, priprostih ribara, navodeći po istini, kako sam tvrdi, njihove mudre izreke. Hektorović je brižljivo zabilježio i pjesme koje su ribari putem pjevali – to su dvije bugarštice (bugarštica – balada o Marku Kraljeviću i bratu mu Andrijašu te bugarštica o Radoslavu Siverincu) i tri kratke pjesmice, zdravice što ih ribari pjevaju izmjenično (Naš gospodin poljem jizdi i Majka mu je lipo ime dala).

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 70 zapisa o njegovim djelima. U Knjižnici se čuva i vrijedno izdanje Ribanja i ribarskoga prigovaranja iz 1568. godine. Družba Braća Hrvatskoga zmaja darovala je 13. lipnja 2001. godine Knjižnici dio Hektorovićeve oporuke na talijanskome jeziku na listu pergamenta.

U sklopu Digitalne zbirke Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, koja sadrži digitaliziranu građu Akademijinih istraživačkih jedinica i Akademijine Knjižnice, digitaliziran je i u cijelosti dostupan spjev Ribanje i ribarsko prigovaranje.

Ribanje i ribarsko prigovaranje epski je spjev koji je Hektorović posvetio svojemu prijatelju, hrvatskomu vlastelinu Jeronimu Bartučeviću.

Kulturno, povijesno, jezikoslovno, ali i pjesničko značenje Hektorovićeva djela, a uz to i ljubav prema rodnome kraju i čovjeku, sve nas više upućuje na čitanje Ribanja i ribarskoga prigovaranja.

 

Vijest je prenesena s mrežnih stranica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

| 13. 3. 2018. u 10:54 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet

Učenički radovi

Politika Hrvatske pučke seljačke stranke

Video je uradak nastao kao aktivnost u sklopu obrade političkih stranaka početkom 20. stoljeća, na nastavi Povijesti. Učenice su Srednje škole Ban Josip Jelačić trebale prikazati osnovnu politiku Hrvatske pučke seljačke...

Nastavni materijali

La agricultura en España

Prezentacija o španjolskoj poljoprivredi studenta geografije, pripravnika sa Sveučilišta u Granadi.

Audio&video

Stigla je pošta

Ako vas zanima što rade učenici i učitelji diljem Hrvatske, kamo idu i tko ih posjećuje, s kakvim se problemima susreću i kakva rješenja pronalaze slušajte...

1828. - ubijen je Shaka , vladar i vojskovođa koji je od plemena Zulu...

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr