prodaja@stozacibrid.com hr@hardtechnique.com vjeko.kovacicek@coolintunit.com info@tehnikhard.net mail@coolintunit.com webmaster@stozacibrid.com admin@hardtechnique.com tehnikhard.net web.stozacibrid.com www.coolintunit.com

Na današnji dan

10.11.2024.

1871. – poslije višemjesečnog pustolovnog putovanja po najzabitijim dijelovima Afrike američki novinar John Stanley stigao je na obalu jezera Tanganjike, u prašnjavo crnačko naselje Udžidži. Dok su domoroci znatiželjno promatrali neobičnog došljaka, iz jedne je kolibe izašao oronuli, bijeli starac. Tog 10. studenoga 1871. u središtu ekvatorijalne Afrike zbio se finale najvećeg novinarskog podviga u 19. stoljeću. Amerikanac Stanley, dopisnik “New York Heralda”, napokon je pronašao poznatog istraživača, doktora Davida Livingstonea kojemu se od 1866. zameo svaki trag. Livingstone nije bio bilo tko. Taj pustolovni Škot prešao je Afriku uzduž i poprijeko, otkrio jezero Ngami, tajanstveni grad Linijanti i izvore rijeke Kasai. Naposljetku se proslavio otkrićem veličanstvenih vodopada Zambezija. A onda je odjedanput nestao! Punih pet godina nitko nije čuo gdje je i što radi slavni Livingstone. Budući da su se tada američki listovi nadmetali koji će donijeti veću senzaciju, mladi novinar Stanley dobio je zadatak da pošto-poto pronađe izgubljenog istraživača. Poslije 10 mjeseci traganja, u pratnji stotinu naoružanih ljudi, Stanley je pronašao Livingstonea u zabitom Udžidžiju i postao novinar stoljeća. A kratak dijalog dvojice bijelaca i danas ima poslovično značenje.

1483. – rođen Martin Luther, njemački teološki i vjerski reformator, začetnik protestantske reformacije. Njegova vjerska reformacija duboko je utjecala na političke, ekonomske, obrazovne i jezične prilike u svijetu što ga je učinilo jednom od najvažnijih figura europske povijesti. U studenome 1510., zbog poslova svoga reda, posjetio je Rim gdje je obnašao dužnosti uobičajene za svećenika-gosta i bio šokiran raskošnim i razuzdanim životom rimskog svećenstva.  31. listopada 1517. na vrata crkve u Wittenbergu izvjesio na javnu raspravu svojih 95 teza o indulgencijama, dogmama i uređenju crkve. Povod za to bio je dolazak dominikanca Tetzela, papinog opunomoćenika za prodavanje oprosta. Tetzel je tada naime, u papino ime prodavao oproštajnice od prošlih i budućih grijeha, bez potrebe vjere i pokajanja, oproštenje se moglo kupiti ne samo za žive, već i za mrtve koji navodno borave u čistilištu. Zanimljivo je spomenuti da prethodno opisani događaj Luther nijednom riječju nije spomenuo ni u jednom svom djelu iako je tim događajem obilježen početak vjerske reformacije. Lutherov je proglas izazvao veliko zanimanje javnosti i veoma brzo je preveden na njemački jezik (izvorno ga je Luther napisao na latinskom jeziku) te proširen diljem Njemačke. Rasprava o oprostu brzo se pretvorila u napad na papinstvo, a zatim i na čitavu tradicionalnu crkvenu organizaciju. Unatoč nalogu pape Lava X. (1518.) da se opravda pred njegovim izaslanikom, kardinalom Cajetanom (Tommaso de Vio) ostao je čvrsto pri svojim tezama.

1444. – u bitci kod Varne osmanske snage porazile su vojsku hrvatsko-ugarskog kralja Vladislava I. koji je i sam poginuo.Vladislav I. bio je poljski kralj od 1434. i hrvatsko-ugarski kralj od 1440 do svoje smrti 1444. godine. U Poljskoj ga je 1447. nakon trogodišnjega interregnuma, naslijedio njegov mlađi brat Kazimir IV., dok ga je u Hrvatskoj i Ugarskoj naslijedio njegov bivši suparnik Ladislav V. Posmrtni.