Na današnji dan

27.5.2022.

1910. – umro Robert Koch, njemački bakteriolog koji je medicinsku praksu neodređenog suzbijanja bolesti razvio u osmišljeno istraživanje i proučavanje uzročnika zaraza. Koch je otkrio spore bacila rebrenice, razradio metodiku istraživanja uzročnika gnojenja, a godine 1882. je otkrio i bacil tuberkuloze te dijagnostičko sredstvo za otkrivanje te bolesti. U 19. je stoljeću tuberkuloza bila jedna od najraspostranjenijih bolesti čovječanstva, bacil Microbacterium tubercolosae napadao je trećinu čovječanstva. Tuberkuloza je bila bolest pretežito siromašnih ljudi. Egzistirala je u vlažnim nečistim prostorima i napadala osobe čiji su prirodni obrambeni mehanizmi bili oslabljeni lošom prehranom, iscrpljenošću od teškog rada i neizliječenošću od gripe, ospica, rahitisa i sličnih bolesti. U toj skupini bili su ponajviše umjetnici, pjesnici, slikari i skladatelji. Bacil tuberkuloze ili sušice, kako se još naziva, Koch je pronašao zahvaljujući novoj metodi, preparatu koji je sam razradio. Uspio je klicu uzgojiti na umjetnim hranilištima te s njom zaraziti zdrave životinje. Svoje epohalno otkriće Koch je skromno objavio na sastanku njemačkog fiziološkog društva u Berlinu 24. ožujka 1882. Do kraja života otkrio je uzročnike kolere, izradio standardne metode pronalaženja i dokazivanja bolesti, a zaslužan je i za epidemiološko suzbijanje malarije, kolere, tifusa i nekih tropskih bolesti. Za iznimne zasluge u medicinskim istraživanjima, prije svega otkrivanju uzročnika sušice, 1905. godine dobio je Nobelovu nagradu.

1840. – umro Niccolo Paganini, talijanski skladatelj. Kao violinist uglavnom samouk, karijeru je započeo 1793. u Italiji. Od 1828. do 1834. je na vrhuncu slave, održava koncerte po glavnim europskim glazbenim središtima izazivajući svojim virtuozitetom, temperametnim sviranjem i magičnom pojavom oduševljenje pubilke. Iskonski nadaren, fanatički predan svojemu umijeću, poznavajući uz to bit svoga instrumenta, Paganini je najveći violinist virtuoz svih vremena. Svojim načinom sviranja znatno je utjecao na stil violinske glazbe, a obogatio je i tehniku (sviranje na jednoj žici, kromatski glisando, pizzicato lijevom rukom itd.) Skladao je pretežno bravuozna dijela za solo violinu ili uz orkestar, komornu glazbu (sonate za violinu i gitaru) i kompozicije za gitaru (odlično je svirao i taj instrument). Znatno je utjecao na stil glazbe romantizma, a najznačajniji su njegovi violinski koncerti i 24 Capriccia za solo violinu. Paganini je za života postao legendarna ličnost i ostao jedinstvena pojava u povijesti glazbe.

927. – na današnji je dan hrvatski kralj Tomislav pregazio vojsku bugarskog vojskovođe Alogobotura u planinama istočne Bosne. Prema nekim povijesnim zapisima hrvatska vojska brojala je oko 160.000 pješaka i konjanika (što je vjerojatno preuveličan broj), dok su Bugari brojali između 30 i 70 tisuća vojnika. Hrvati su pod vodstvom kralja Tomislava potpuno razbili bugarsku vojsku čemu je pridonijeo izbor terena i iskustvo hrvatskih vojnika, posebno konjice koja je odigrala ključnu ulogu u bitci koja je bila jedini poraz cara Simeona I. koji je istoga dana umro u svojoj palači u Preslavu. Budući da su oba vladara bili u dobrim odnosima s papom Ivanom X., uskoro su počeli mirovni pregovori. Granice se nisu mijenjale, ali je Hrvatsko kraljevstvo ojačalo s vojnog i gospodarskog aspekta te je time izniknulo kao jedna od najjačih država u okvirima ranog srednjeg vijeka.