13.5.2025.
1948. – umro Milan Begović, hrvatski dramatičar, pripovjedač, esejist, romansijer i pjesnik, jedan od najizrazitijih predstavnika hrvatske moderne. Begović intenzivnu književnu djelatnost razvija 20-ih i 30-ih godina kada nastaju njegova ponajbolja djela – drame “Božji čovjek”, “Pustolov pred vratima” i “Bez trećega”, komedija “Amerikanska jahta u splitskoj luci”, libreto za operu “Ero s onoga svijeta”, zatim opsežan društveni psihološki roman “Giga Barićeva” i povijesni roman “Sablasti u dvorcu” te veći broj novela, putopisa i feljtona.
1909. – na današnji je dan u Milanu startao prvi Giro d'Italia. Jedna od najpoznatijih biciklističkih utrka pokrenuta je po uzoru na Tour de France, a baš kao što je francuska utrka bila zamišljena da poboljša prodaju dnevnih sportskih novina L'Auto, tako je i Emilio Camillo Costamagna, urednik La Gazzetta dello Sport, planirao da će Giro pomoći njegovim novinama. Prva utrka sastojala se od osam etapa ukupne dužine 2.448 km, a prvi pobjednik bio je Luigi Ganna. Giro d'Italia danas uz Tour de France i World Cycling Championship sačinjava dio 'Trostruke krune biciklizma', a uz Tour de France i Vueta a Españu, predstavlja jednu od tri 'velike utrke'.
1904. – umro Eugen Kumičić, hrvatski književnik i političar (pseudonim Jenio Sisolski), pravaš, poslanik u Hrvatskom saboru te veliki protivnik madžaronske politike. Eugen Kumičić smatra se predvodnikom naturalizma u hrvatskoj književnosti. Često se koristio elementima preuzetim iz francuske trivijalne književnosti, te rekvizitima knjiške romantike. Veliku popularnost stekao je povijesnim romanima, a pisao je i drame te romane sa socijalnom tematikom.
1717. – rođena Marija Terezija, češka i ugarsko-hrvatska kraljica, austrijska nadvojvotkinja, prva i jedina žena koja je vladala Habsburškom Monarhijom. Marija Terezija na vlast je došla 1740. nakon smrti svojeg oca cara Karla VI. Habsburškog. U razdoblju od 1740. do 1763. godine vodila je četiri rata koja su dovela do znatnih teritorijalnih gubitaka – prije svega Šleske, ali i talijanskih zemalja. Reforma vojske, ostvarena 1748. jedna je od velikih i dalekosežnih novina njezine vladavine. Ona je jasan dokaz jedne od najizraženijih osobina Marije Terezije, a na kojoj se zasniva njezino slavno državničko umijeće: uvijek se znala okružiti pravim savjetnicima i u pravom trenutku poslušati njihove savjete. Njeni sinovi Josip i Leopold bili su neposredni nasljednici prijestolja, a kći Marija Antoaneta zaglavila je pod giljotinom kao žena francuskog kralja Luja XVI. Svome je sinu Josipu II. ostavila u naslijeđe opomenu kako nikad ne smije zaboraviti da je bolji osrednji mir nego slavni rat.
