Na današnji dan

27.11.2021.

1942. – rođen Jimi Hendrix, jedan od najpopularnijih glazbenika u povijesti rocka. Njegov prepoznatljivi gitaristički izričaj ostavio je dubok trag u jazzu, bluesu i drugim modernim glazbenim pravcima. Hendrix je bio samouk u gitarističkoj naobrazbi, a note nije znao čitati ni pisati. Zbog toga je bio usredotočen na osluškivanje zvukova, a njegova glazbena inventivnost bila je izražena prije svega u korištenju raznih elektroničih pomagala kojima je iskrivljivao zvuk i gradio melodiju. Godine 1966. preselio se iz SAD-a u London i osnovao skupinu The Jimi Hendrix Experience. Već s prvom pjesmom Hey Joe postiže zapažen uspjeh. Iduće godine objavljivanjem albuma Are you experienced stječe veliku popularnost u Europi, a nastupom na Monterey Pop festivalu preko noći postaje najveća svjetska koncertna atrakcija.

1895. – švedski industrijalac Alfred Nobel, izumitelj dinamita, potpisao je svoju oporuku, kojom je ustanovljena najcjenjenija svjetska nagrada u nekoliko najvažnijih područja ljudskog djelovanja, od medicine preko književnosti do mira u svijetu, Nobelova nagrada. Prva svečanost dodjele Nobelovih nagrada za književnost, fiziku, kemiju i medicinu je održana na Kraljevskoj glazbenoj Akademiji u Stockholmu, 1901. godine. Od 1902. godine nagrade formalno dodjeljuje kralj Švedske. Nagrade se dodjeljuju jednom godišnje na svečanosti koji se održava u pravilu 10. prosinca – dana kada je preminuo Alfred Nobel. No, imena dobitnika (laureata) nagrada se u pravilu objavljuju već u listopadu.

1609. – rođen Juraj Habdelić, hrvatski književnik, jezikoslovac i isusovac, jedan od najboljih pisaca 17. stoljeća. Gimnaziju je pohađao u Zagrebu, filozofiju u Grazu i teologiju u Trnavi te je službovao kao nastavnik u Rijeci, Varaždinu i Zagrebu gdje je postao rektorom Isusovačkoga kolegija i upraviteljem sjemeništa. Habdelić je pisao kajkavskim i pokazao se odličnim znalcem narodnoga govora. Istodobno je bio protivnikom običnih, profanih stvari, u koje je ubrajao i narodne pjesme. Bez osobita lingvističkoga znanja, a pišući za školske potrebe, sastavio je hrvatsko-latinski rječnik. Iako bismo Habdelićeva prozna djela teško svrstali u ono što danas podrazumijevamo pod pojmom književnosti, u njima ipak ima snage i svježine, osobito u bogatstvu i jedrosti jezika. Njegova djela su zapravo djela moralno-didaktičke problematike. Juraj Habdelić umro je na današnji dan 1678. godine.