Frontalni se oblik nastave sve češće zamjenjuje oblicima rada usmjerenim na učenika. Tradicionalno učenje koje uključuje „prenošenje znanja, koje je često odvojeno od učeničkog iskustva i konkretnih životnih uvjeta“ [1], ne može u dovoljnoj mjeri zadovoljiti potrebe suvremenog društva.
Kako djecu zaštititi od štetnog utjecaja digitalnih tehnologija i interneta, ali im ipak omogućiti da izvuku ono najbolje što im suvremene informacijske i komunikacijske tehnologije omogućavaju – pitanje je koje muči brojne roditelje i nastavnike.
Ako ste učitelj koji je svakodnevno u interakciji s tinejdžerima i poučava ih, zasigurno vam je važno znati kavi su, što vole te što razlikuje njihovu generaciju od vaše. Najizraženije obilježje generacije koju poznajemo pod nazivom generacija Z (koja uključuje osobe rođene između 1995. i 2010. godine, dakle tinejdžere koji trenutačno pohađaju srednju školu) je činjenica kako su oni digitalni urođenici upoznati s novim tehnologijama otkako su se rodili.
Samopoštovanje predstavlja procjenu i percepciju vlastite vrijednosti. Odražava koliko cijenimo sami sebe i uključuje niz vjerovanja o vlastitom izgledu, osobinama ili sposobnostima. No, što se događa kada se u procjenu osobne vrijednosti upletu društvene mreže? Što kad vlastiti izgled, kreativnost i postignuća procjenjujemo “lajkovima” na društvenim mrežama?
Ono što nam je digitalna tehnologija donijela, a osmišljeno je radi zabave, svakako su videoigre. Otkako je prva igrica Tennis for two predstavljena javnosti, prošle su čak 64 godine! Svijet videoigara iznimno je napredovao na različitim razinama, a virtualna stvarnost nešto je o čemu su naši djedovi i bake mogli samo sanjati.
Znate li kako rade algoritmi na društvenim mrežama i zašto se svakome od nas prikazuju drugačije objave i prijedlozi videozapisa? Znate li što su filter mjehurići i kako se grupiraju i koriste naši podaci koje ostavljamo na društvenim mrežama i internetu?
Život u 21. stoljeću uvodi nas u digitalno društvo u kojem i stari i mladi svakodnevno koriste informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) što im omogućuje pristup širokom spektru informacija. Jesmo li, kao građani 21. stoljeća, spremni prihvatiti mnogobrojne količine dostupnih informacija, znamo li ih vrednovati te kritički odabrati samo one koje su nam korisne i potrebne? Znamo li koristiti IKT svrhovito i namjenski?
Znanstvena su istraživanja pokazala kako introvertirane osobe vole društvo jednako kao i ekstrovertirane, ali na drugačiji način obnavljaju i nadoknađuju svoju energiju.
Znate li kako riješiti najčešće probleme s računalom i pristupom Internetu? Provodite li prakse održavanja svog računala? Odgovore na ova i brojna druga zanimljiva pitanja saznajte na webinaru pod nazivom Rješavanje problema prilikom korištenja i korištenjem digitalne tehnologije.
Život u 21. stoljeću uvodi nas u digitalno društvo u kojem i stari i mladi svakodnevno koriste informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) što im omogućuje pristup širokom spektru informacija. Jesmo li, kao građani 21. stoljeća, spremni prihvatiti mnogobrojne količine dostupnih informacija, znamo li ih vrednovati te kritički odabrati samo one koje su nam korisne i potrebne? Znamo li koristiti IKT svrhovito i namjenski?