preskoči na sadržaj
Keopsova piramida i Sueski kanal

Keopsova piramida i Sueski kanal

Autor: Jeronim Dorotić

Nakon što smo kroz prethodna dva članka prošetali znamenitostima koje su izgradili ljudi na azijskom kopnu, sada krećemo u potragu za sličnim čudesnim ljudskim tvorevinama na području Afrike. Upravo zato, ukoliko želite saznati više o čuvenoj Keopsovoj piramidi koja predstavlja jedino sačuvano čudo staroga svijeta, te ako se želite upoznati sa zanimljivostima vezanim uz Sueski kanal koji povezuje Sredozemno s Crvenim morem, tada vas pozivamo da nam se pridružite i na ovom poučnom putovanju!


Keopsova ili Kufuova piramida

Keopsova piramida u pozadiniSmještena na području nekropole egipatskih faraona u gradu Gizi, nedaleko glavnog egipatskog grada Kaira, nalazi se Keopsova ili Kufuova piramida - najveća i ujedno najstarija piramida izgrađena na ovom grobnom kompleksu. Važno je istaknuti da je ovu impresivnu građevinu navodno još u 2. stoljeću pr. Kr. grčki pjesnik Antipatros uvrstio na popis kao najstariju znamenitost od sedam svjetskih čuda starog svijeta, a ona je kao za inat jedina od tih znamenitosti ostala sačuvana do danas. Znanstvenici pretpostavljaju da je piramida izgrađena kNekropola u Giziao grobnica za faraona Kufua kojeg Grci nazivaju Keops, a koji je bio drugi faraon četvrte dinastije drevnog Egipta te je vladao u razdoblju od 2589. do 2566. pr. Kr. Gradnja piramide trajala je u razdoblju od 14 do 20 godina, te se smatra da je konačno dovršena oko 2560. godine pr. Kr. Bitno je naglasiti da Keopsova piramida čini sastavni dio ovog jedinstvenog grobnog kompleksa, kojeg između ostalog još čine Kefrenova i Mikerenova piramida, te tri manje piramide izgrađene za Keopsove žene, zatim Velika sfinga, grobnice Keopsovih službenika, radničko selo i industrijski kompleks.

Nacrt unutrašnjosti Keopsove piramideSa svojih 146.5 metara, koliko je bila visoka nakon izgradnje, „Velika piramida“ je gotovo 4. tisućljeća bila najviša građevina na svijetu, sve do 14. stoljeća kada je u srednjovjekovnoj Engleskoj nadograđen toranj Linkolnove katedrale koji je podigao razinu cijel građevine na 160 metara. Postepeno, kroz stoljeća, visina piramide se smanjila zbog erozije na današnjih 138.8 metara. Iako postoje razne teorije koje objašnjavaju način izgradnje piramide, gotovo je općenito prihvaćeno da su za njenu gradnju dopremljeni veliki kameni blokovi brodovima iz kamenoloma s lijeve strane Nila, i to samo za vrijeme proljeća kada je Nil bio poplavljen - zbog čega je gradnja i trajala oko 20 godina. Nakon što bi brodovima dopremili do kopna oko 2 metra visoke, 5 metara široke, i oko 2 tone teške kamene blokove, radnici bi ih tada najvjerojatnije vukli, podizali ili kotrljali do mjesta gradnje gdje su koristeći slične tehnike podigli piramide.    

Piramide u GiziPretpostavlja se da je na gradnji piramide sudjelovalo po dvije skupine od oko 100 tisuća radnika, za koje egiptolozi sve više vjeruje da nisu bili iskorištavani kao robovi. Te dvije skupine su bile dalje podijeljene u pet skupina po 20 tisuća ljudi, koje su bile hijerarhijski podijeljene u više manjih skupina prema vještinama radnika. Piramida se sastoji od ukupno 2.3 milijuna kamenih blokova, koji su u vrijeme njene izgradnje činili gotovo glatku površinu piramide koja je bila dodatno prekrivena glatkim vapnencem. Prva precizna mjerenja piramide provedena tijekom 19. stoljeća između ostalog dokazuju da sve četiri strane piramide imaju minimalna odstupanja, što ide u prilog činjenici da je ova veličanstvena građevina - mase od oko 5.9 milijuna tona - izgrađena s nevjerojatnom geometrijskom preciznošću, što ju čini jedinstvenim građevinskim dostignućem, posebice s obzirom na dostupnu tehnologiju u vremena u kojem je građena.

Kairo i piramide u Gizi u pozadiniGlavni ulaz u piramidu nalazi se na njenoj sjevernoj strani, na visini od 17 metara od površine. Unutrašnjost Velike piramide sastoji se od kraljeve i kraljičine odaje, te od prostorije smještene ispod temelja piramide u zemlji. Preciznije, kraljeva i kraljičina odaja nalaze se u unutrašnjosti piramide, dok se najniža nalazi ispod površine. Zanimljivo je spomenuti kako se pretpostavlja da je ova podzemna prostorija zapravo trebala biti izvorna kraljeva grobnica, no ostala je nedovršena jer kralj o tome jednostavno promijenio mišljenje. Sve tri prostorije povezane su hodnicima koji se spuštaju i uspinju, dok se od artefakata u unutrašnjosti piramide najviše ističe sarkofag od crvenog granita u kraljevoj odaji. Konačno, čini se da će ovo najstarije svjetsko čudo izgrađeno ljudskom rukom bez obzira na okolnosti nastaviti uspješno odolijevati zubu vremena te će svojom tajnovitošću i ljepotom, i dalje privlačiti nove znatiželjnike u vremenima koja nadolaze.

vrh

Sueski kanal

Sueski kanal - detaljSueski kanal je umjetni morski kanal u Egiptu, dužine od 163 kilometara, koji spaja Sredozemno i Crveno more, te ujedno fizički odvaja afrički i azijski kontinent. Ime je dobio po gradu Suezu koji se nalazi na južnom ulazu u kanal. Iako je poznato da je Sueski kanal u novijoj povijesti pušten u promet tek 1869. godine, nakon 10 godina radova, činjenica je da su njegovu prvu izgradnju započeli faraoni prije nove ere. Konačno, perzijski kralj Darije I. koji je vladao od 550. do 486. g. pr. Kr. uspio je prokopati kanal koji povezuje Sredozemno s Crvenim morem, ali uz velike ljudske napore i žrtve. Održavanje kanala kasnije je podržala i dinastija egipatskih vladara Ptolomejevića, da bi već u doba egipatske vladarice Kleopatre i kasnije Rimljana početkom nove ere kanal bio zapušten i zatrpan. Nakratko je kanal bio ponovno u funkciji u vrijeme arapskog osvajanja Egipta, ali je već od 8. stoljeća pao u zaborav sve do dolaska Napoleona na vlast u 19. stoljeću - koji je za njim pokazao interes jer ga htio iskoristiti za napad na tadašnju Britansku Indiju.

Poznat još i kao „autoput za Indiju“ jer predstavlja najbliži plovni put između istočne i zapadne hemiSueski kanal na staroj razglednicisfere, Sueski kanal danas je od iznimne važnosti zbog tankera koji ovim putem opskrbljuju Europu s naftom iz Bliskog istoka. Iako je Napoleon početkom 19. stoljeća pokazao interes za obnovom kanala, tadašnja mjerenja su pogrešno pokazivala preveliku razliku između razina SredozemnogMapa Sueskog kanala i Crvenog mora, a i sam Napoleon se prekratko zadržao na vlasti zbog čega je ideja o obnovi kanala zaživjela tek nakon novih mjerenja mora provedenih 40-tih godina 19. stoljeća. Tako je nedugo nakon mjerenja razine mora 1856. godine francusko trgovačko društvo pod vodstvom Ferdinanda Lessepsa ishodilo koncesiju za izgradnju i korištenje kanala na 99 godina, poslije čega se krenulo u njegovu izgradnju 1859. godine. Iako je izgradnja bila pogođena brojnim financijskim poteškoćama, i izbijanjem smrtonosne kolere među radnicima, ubrzo nakon otvaranja kanal je dokazao da ima veliku gospodarsku važnost – u što su se najbolje u to vrijeme uvjerile europske trgovačke kompanije sa Sredozemlja.   

Već nekoliko godina nakon otvorenja kanal je imao veliki utjecaj na svjetsku trgovinu jer je omogućSueski kanal - panorama detaljavao da se svijet obiđe u rekordnom roku, što je utjecalo i na ubrzanje procesa europske kolonizacije Afrike. Isprva je kanal bio u rukama Francuza i Egipćana, no kada se 1875. godine Egipat našao u dugovima prodao je svoj dio Ujedinjenom Kraljevstvu koje je nekoliko godina kasnije zaposjelo Egipat i pojas kanala. Tek 1956. godine - 12 godina prije isteka koncesije - Egipat je proglasio nacionalizaciju kanala što je dovelo do Sueske krize tijekom koje su SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo i Izrael napravili invaziju i ušli u sukob s Egiptom. Iako je nakon intervencije Ujedinjenih naroda kanal ubrzo ponovno otvoren u travnju 1957. godine, već desetak godina kasnije sukobi na Bliskom istoku ponovno su utjecali na zatvaranje kanala koji se otvara tek 1975. godine.

Sueski kanal - detaljSueski kanal danas je jedan od najznačajnijih pomorskih prolaza za velike brodove, dok je regija kojom protječe jedna od gospodarski najrazvijenijih egipatskih područja. Nakon proširenja dužina kanala danas iznosi 193.30, njegova dubina 24, a širina 205 metara. Kanal je danas u vlasništvu Egipta, tj. Ovlasti Sueskog Kanala, koje se bavi njegovim održavanjem. Kao jedno od vrhunskih ljudskih dostignuća, Sueski kanal se danas često spominje u brojnim knjigama, filmovima, serijama i videoigrama te svakako predstavlja jedno od važnih odredišta putopisaca na putu kroz Bliski istok i Egipat. Iako ne predstavlja turističku atrakciju, Sueski kanal je zasigurno jedna od najznačajnijih znamenitosti izgrađenih ljudskom rukom koja simbolizira duh današnjeg vremena u kojem čovjek teži da podredi prirodu svojim potrebama.

vrh

Korištena literatura:

Goock, R. (1970). Sva čuda svijeta: Velike znamenitosti iz čitava svijeta od piramida do kozmodroma (prijevod Oto Šolc). Ur. Krušić, M. Mladinska knjiga, Ljubljana.

Capodiferro, A. (Ur.). (2005). Čudesna građevine svijeta: Graditeljska remek-djela od 4000. pr. n. e. do danas (prijevod Pavičić, T. i Zajec, B.). Stanek d.o.o. Varaždin.

Izvori:

http://www.britannica.com/EBchecked/topic/180644/Egyptian-art-and-architecture/59889/Tomb-architecture?anchor=ref132655
http://www.britannica.com/EBchecked/topic/234470/Pyramids-of-Giza?anchor=ref257548
http://en.wikipedia.org/wiki/Great_Pyramid_of_Giza
http://hr.wikipedia.org/wiki/Kufuova_piramida
http://www.touregypt.net/cheops.htm
http://www.unescoworldheritagesites.com/pyramids_of_giza.htm
http://www.putovnica.net/pstyle/svjetska-cuda/7-svjetskih-cuda-starog-vijeka/keopsova-piramida
http://www.nova-akropola.hr/Clanci/Razno/Detail.aspx?Sifra=788
http://www.guardians.net/egypt/gp1.htm
http://www.britannica.com/EBchecked/topic/571673/Suez-Canal
http://en.wikipedia.org/wiki/Suez_Canal
http://hr.wikipedia.org/wiki/Sueski_kanal
http://www.touregypt.net/suezcanal.htm
http://www.suezcanal.gov.eg/sc.aspx?show=1
http://www.suezcanal.gov.eg/sc.aspx?show=8
http://www.mideastweb.org/suez_canal_history.htm
http://www.encyclopedia.com/topic/Suez_Canal.aspx

Fotografije u tekstu su preuzete s:

http://ljepotesvijeta.blogspot.com/
http://www.projetosurbanos.com.br/2009/02/12/suez-canal/
http://www.unescoworldheritagesites.com/pyramids_of_giza.htm
http://www.guardians.net/egypt/pyramids/GP-plan1.htm
http://landtarget.blogspot.com/2009/12/great-pyramids.html
http://members.virtualtourist.com/m/97182/1ea6ae/
http://www.skyscrapercity.com/showthread.php?t=337984&page=3
http://geography.howstuffworks.com/africa/the-suez-canal.htm
http://www.mrdowling.com/607-suezcanal.html
http://www.worldtourismplace.com/tourist-attraction-suez-canal-in-egypt-the-most-important-water-transportation-routes/
http://cci-bourgas.org/
http://www.suezcanal.gov.eg/sc.aspx?show=9

 

Ovaj autorski članak nije dopušteno prenositi u cijelosti, već je moguće preuzeti prvi odlomak te postaviti poveznicu na izvorni tekst na ovoj stranici.

| 29. 4. 2011. u 21:03 sati | RSS | print | pošalji link |


Nacionalni CERT e-learning akademija e-tečajevi za primjenu u nastavi Moodle Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet E-knjige i časopisi Prometna učilica Nacionalni portal za učenje na daljinu Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola

Učenički radovi

Učenički kvizovi

Donosimo prezentacije koje sadržavaju kvizove na teme iz geografije. Prezentacije su izradile učenice Osnovne škole Sesvetska Sopnica.

Nastavni materijali

Igra Tko želi dobiti peticu? za ponavljanje znanja o Hrvatskoj u Austro-Ugarskoj

Igru Tko želi dobiti peticu osmislila je profesorica Anita Šojat za nastavu hrvatskoga jezika, ovdje je prezentacija prilagođena za nastavu povijesti i ponavljanje znanja o cjelini Hrvatska u Austro-Ugarskoj za...

Audio&video

Povijest četvrtkom

Emisija o povijesti Tko je i  kada nešto otkrio i tko je i kada ta otkrića ukrao? Kako nastaju i kako nestaju civilizacije? Što više pokreće ljude:...

1834. - umro Samuel Taylor Coleridge, engleski pjesnik, jedan od...

Izbor iz HRT programa

Petak, 25. 7. 2014.
HTV 1 | HTV 2 | HTV 3 | HTV 4 | HR1 | HR3   

Copyright © 2010 CARNet. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNet.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr