preskoči na sadržaj

Zimski sportovi (drugi dio)

Zimski sportovi su sportovi koji se prakticiraju u zimskim uvjetima, na niskoj temperaturi, te uz prisutnost snijega ili leda. Nastavljamo s opisima zimskih sportova (drugi dio). Prvi dio opisa zimskih sportova moguće je vidjeti ovdje. Nakon ovog, slijedi treći dio u kojem ćemo opisati neke ekstremne zimske sportove.


Nordijsko skijanje

Nordijsko skijanje je tehnika skijanja kod koje su prsti skijaša pričvršćeni za skiju, a peta je slobodna što omogućava odizanje pete od same skije, povećavajući opseg zamaha i potiskivanje skije. 

Nordijsko skijanje uključuje dvije osnovne discipline natjecanja - skijaško trčanje te skijaške skokove. Skijaško trčanje je i sastavni dio dva kombinirana sporta - nordijske kombinacije koja povezuje skijaško trčanje i skijaške skokove, te biatlona koji povezuje skijaško trčanje i streljaštvo.

Naziv „nordijsko skijanje“ je dobilo po zemljama u kojima je povijesno nastalo, a i danas je najraširenije upravo u nordijskim zemljama - Finskoj, Norveškoj i Švedskoj. 

Prva poznata i velika natjecanja u nordijskom skijanju održana su u Norveškoj u Oslu 1879. godine, u skijaškim skokovima, a 1892. u skijaškom trčanju. 

Na programu Zimskih olimpijskih igara  je od samih početaka - od 1924. godine, kada su ZOI održane u Chamonixu u Francuskoj.

Informacije o natjecanjima i klubovima dostupne su na stranicama Hrvatskog skijaškog saveza na http://www.croski.hr/

Sanjkanje

Sanjkanje je način prelaženja strmih zaleđenih ili zasniježenih površina korištenjem sanjki u svrhu rekreacije ili zabave. Sanjkanje je ujedno i zimski sport u kojem je cilj prijeći zadanu zaleđenu stazu na propisanim sanjkama u što kraćem vremenu. 

Pri vožnji sanjki sanjkaš ili više njih sjede (ili u slučaju natjecateljskog sporta leže na leđima) na sanjkama položajem nogama prema naprijed. Sanjkanje se od boba razlikuje po tome što sanjke nemaju aerodinamični oklop, već se sastoje samo od ležišta i saonica.

Danas se prakticira više disciplina sanjkanja - pojedinačno i u paru, i to za žene i muškarce (iako se žene rijetko natječu u dvosjedu).

Sanjkanje je sportska disciplina kod koje natjecatelj na kratkoj zaletnoj stazi ubrza sanjke gurajući ih rukama u sjedećem položaju, legne na leđa te upravlja smjerom vožnje težinom tijela i pritiskom nogama na lijevu ili desnu saonicu.

Sanjkanje se na programu Olimpijskih igara prvi puta našlo u Innsbrucku 1964. godine, da bi nakon toga bio u programu svih do sada održanih Zimskih olimpijskih igara. Natjecanja u sanjkanju odvijaju se u disciplinama pojedinačno za žene i muškarce, te u paru. Iako je natjecanje u paru mješovito natjecanje, u pravilu su gotovo uvijek natječu timovi od dva muškarca. Zanimljivosti vezane za sanjkanje u Hrvatskoj moguće je vidjeti na stranicama Hrvatskog sanjkaškog saveza na http://www.sanjkanje.hr/

Skeleton

Skeleton je zimski sport koji je sličan sanjkanju. Izvodi se pomoću sanjki kojima se kreće po  zalađenoj stazama, a cilj ju je prijeći u što kraćem vremenu. Od sanjkanja se razlikuje u položaju tijela na sanjkama - u skeletonu je natjecatelj u položaju glavom prema naprijed, potrbuške na sanjkama.

U današnje vrijeme se prakticiraju samo dvije discipline tog sporta - muškarci pojedinačno i žene pojedinačno. Pravila su ista kao kod sanjkanja - natjecatelj na kratkoj zaletnoj stazi ubrza sanjke gurajući ih trčeći, legne na njih te zatim samo pokretima tijela upravlja smjerom vožnje.

Kao jedan od najstarijih sportova tog tipa, skeleton je bio u programu Zimskih olimpijskih igara u dva navrata, oba puta na Zimskim olimpijskim igrama u St. Moritzu - 1928. i 1948. godine, da bi kasnije bio istisnut od strane popularnijih boba i sanjkanja. Na ZOI se skeleton vratio 2002. godine u Salt Lake City-u i od tada je standardno u programu.

Skijaški skokovi

Skijaški skokovi su disciplina nordijskog skijanja kod koje se skijaš spušta niz posebno konstruiranu rampu (skakaonicu prekrivenu snijegom) te nakon odraza pokušava „preletjeti“ što veću udaljenost. Osim skakaonica na snijegu postoje i skakaonice s umjetnom podlogom te se natjecanja mogu održavati cijele godine, a jedna varijanta ovog sporta se izvodi i na vodi. 

Primarni cilj skijaških skokova je preskočiti što veću udaljenost, ali ocjenjuje se i stil skakača te je za pobjedu osim dugačkog skoka potrebno prikazati i dobru tehniku leta te siguran doskok. 

Prevladavajuća tehnika položaja tijela tijekom leta je V-tehnika, prilikom koje skakač drži skije u 'V' položaju, s repovima skija skupljenim a vrhovima odvojenim.

Natjecanja u skijaškim skokovima se izvode uglavnom na tri vrste skakaonica, koje se razlikuju po veličini:

  • 90-metarska skakaonica - kalkulacijska točka je na 90 metara, a skakači postižu daljine do 110 metara u optimalnim uvjetima, 
  • 120-metarska skakaonica - kalkulacijska točka je na udaljenosti od 115 do 145 metara, ovisno o skakaonici, 
  • Skijaška letionica - skakaonice s kalkulacijskom točkom preko 180 metara.

Standardno natjecanje se sastoji od jednog probnog skoka i dva skoka koji se ocjenjuju, a bodovi oba skoka se zbrajaju za konačni poredak. Postoji i ekipno natjecanje, u kojem se zbrajaju bodovi četiri člana jedne momčadi.

Skijaški skokovi su na programu Zimskih olimpijskih igara od samog početka.

U Hrvatskoj postoji jedna skijaška skakaonica otvorena 1936. godine, kada je održano i prvo natjecanje u skijaškim skokovima. Izgrađena je na padinama Japlenškog vrha pored Delnica. Rekonstruirana je 1948. i 1958. godine u svrhu produženja skakačke staze, a do nje je sagrađena i manja koja služi za učenje i vježbu.

Skijaško trčanje

Skijaško trčanje je disciplina nordijskog skijanja koja se koristi uglavnom na ravnijim površinama prekrivenim snijegom. Počeci mu se vežu uz potrebu za jednostavnijim transportom ljudi preko zasniježenih i zaleđenih površina u hladnim područjima, posebno na području sjeverne Europe i Azije. Crteži ljudskih figura koje hodaju na skijama mogu se naći ugravirani u stijene u Skandinaviji ili na ukrašenim predmetima (bubnjevi, itd.) iz stare laponske tradicije. 

Osim što je popularno kao vrsta rekreacije, skijaško trčanje je i natjecateljski sport koji ima tri poznata stila - klasični stil, slobodni stil i telemark.

Natjecanja u skijaškom trčanju obuhvaćaju cijeli raspon duljina staza, od takozvanih sprint utrka od nekoliko kilometara pa do maratona od nekoliko desetaka kilometara. Kao što smo ranije naveli u opisu nordijskog skijanja, skijaško trčanje je sastavni dio dva kombinirana sporta - nordijske kombinacije i biatlona. 

Discipline i pravila natjecanja propisuje i provodi Međunarodna skijaška federacija (FIS). FIS također organizira i Svjetski kup te Svjetska prvenstva.

Osnovna oprema za skijaško trčanje:

  • skije koje su u usporedbi sa skijama za alpsko skijanje bitno uže i duže, 
  • skijaški štapovi koji su također duži nego kod alpske varijante, jer moraju omogućiti efikasno odgurivanje,  
  • skijaški vezovi koji omogućavaju podizanje pete od površine skije, dok su prsti pričvršćeni tako da omogućavaju odgurivanje i potisak na skiju,
  • cipele koje su niže, mekanije, uže s blago povišenom petom, više slične gojzericama.

Ostalu opremu (odjeća, rukavice, kapa, naočale) moguće je u rekreativnim uvjetima kombinirati sa opremom za biciklizam.

Za zainteresirane koji se žele rekreativno baviti skijaškim trčanjem, na stranicama Hrvatskog skijaškog saveza se nalazi popis klubova u koje se moguće prijaviti.

Snowboard

Snowboard ili daskanje na snijegu je zimski sport kod kojeg snowboarder stoji na dasci (snowboardu) i izvodi trikove koji se izvode na različite načine, u različitim stilovima.

Za razliku od skijanja kod snowboarda se ne koriste skijaški štapovi, a snowboarderi ne stoje uspravno kao skijaši nego su postrance ili na strani. 

Tri osnovna stila snowboardanja su freeride, freestyle i alpine. 

Freeride je slobodni stil vožnje koji uključuje skakanje i savladavanje zapreka na bilo kojem terenu. Naziva se još i "All Mountain Riding" zbog tog što iskorištava sve ono što se na planini nalazi.

Freestyle stil se sastoji od izvođenja trikova na halfpipeu po snowboard parkovima i savladavanja prirodnih prepreka. Halfpipe je umjetno napravljeno korito od snijega,  a nastao je po uzoru na "skate rampe" koje su prisutne kod skatera, rolera i bikera. Većina trikova se izvodi u zraku u formi okreta, hvatanja daske u zraku i drugih radikalnih pokreta izvođenih u zraku. Na zemlji se trikovi izvode na rampama ili na halfpipeu. Ovaj stil se smatra jednim od najspektakularnijih i najzanimljivijih stilova za gledanje natjecanja. 

Carving/Alpine Boarding je stil kod kojeg se sve svodi na spuštanje niz planinu radeći slalom okrete. Ovaj stil daje najveći fokus na brzinu i upravljivost. Zbog velikih brzina, okreti su nagli i zahtijevaju savladavanje tehnike. 

Osnovna oprema za snowboardanje su daska, koja  je u prosjeku dugačka između 150 i 160 cm i široka 25 cm, te buce posebno dizajnirane za snowboard, koje su zakačene za dasku pomoću vezova.

Snowboard se bira ovisno o težini, visini, veličini stopala (što je jedna od bitnijih stavki na koju se mora obratiti pažnja), a na kraju dolazi model boarda. Model će uvelike ovisiti o stilu vožnje koji se odabere.

S obzirom na vremenske uvjete pri kojima se snowboarding odvija, u opremu se ubrajaju i snow hlače, jakna, rukavice i snowboard naočale. 

Snowboard je nastao u SAD-u šezdesetih godina prošlog stoljeća kao kombinacija surfanja, skateboardinga i skijanja. U program Zimskih olimpijskih igara ušao je 1998. godine u Naganu.

Popis snowborad klubova u Hrvatskoj dostupan je na stranicama Hrvatskog skijaškog saveza.

Umjetničko klizanje

Klizanje podrazumijeva kretanje s klizaljkama po umjetno ili prirodno zaleđenim površinama. Umjetničko klizanje pak predstavlja sportsku disciplinu u kojoj pojedinac, par ili ekipa izvode razne propisane ili slobodne elemente i vezne pokrete te ih uz glazbu (ovisno o dijelu natjecanja) nastoje povezati u skladnu cjelinu, demonstrirajući spretnost i eleganciju.

Osnovne discipline umjetničkog klizanja su: pojedinačno (žene i muškarci), sportski parovi i plesni parovi. Ove četiri discipline su i u standardnom programu Zimskih olimpijskih igara.

Osnovna oprema potrebna za klizanje su klizaljke, koje se sastoje od klizačke cipele i klizačkog noža, te pravilnikom propisana haljina ili triko za klizačice i odijelo za klizače.

Kao sport umjetničko klizanje potječe još iz devetnaestog stoljeća. U Hrvatskoj se početak klizanja bilježi u Zagrebu šezdesetih i sedamdesetih godina devetnaestog stoljeća. 

Najcjenjenije natjecanje u umjetničkom klizanju su Zimske olimpijske igre, a uz Olimpijske igre održavaju se i svjetska i europska prvenstva. Treba napomenuti da je umjetničko klizanje uz hokej na ledu sport koji je bio na rasporedu nekih Olimpijskih igara i prije ustanovljenja posebnih, Zimskih igara.

Umjetničkim klizanjem upravlja Međunarodna klizačka federacija - ISU (International Skating Union) koja propisuje pravila i organizira međunarodna natjecanja. 

Popis hrvatskih klubova koji se bave umjetničkim klizanjem dostupan je na stranicama Hrvatskog klizačkog saveza.

 
| 14. 2. 2011. u 16:35 sati | RSS | print | pošalji link |


Nacionalni CERT e-learning akademija e-tečajevi za primjenu u nastavi Moodle E-knjige i časopisi Prometna učilica Nacionalni portal za učenje na daljinu Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet

Učenički radovi

Učenički radovi vezani uz geografiju

Donosimo nekoliko učeničkih radova koje su učenici iz Osnovne škole Sesvetska Sopnica napravili uz pomoć roditelja. Učenik Filip Coha izradio je dvije prezentacije - u jednoj je obradio temu životinja Afrike, a u...

Nastavni materijali

Klima Europe

Prezentacija u dva poglavlja: o klimatskim činiteljima (sa zadacima) i tipovima klime (s fotografijama biljnih zajednica).

Audio&video

Stigla je pošta

Ako vas zanima što rade učenici i učitelji diljem Hrvatske, kamo idu i tko ih posjećuje, s kakvim se problemima susreću i kakva rješenja pronalaze slušajte...

1838. - rođen Georges Bizet, francuski skladatelj i pijanist....

Izbor iz HRT programa

Subota, 25. 10. 2014.
HTV 1 | HTV 2 | HTV 3 | HTV 4 | HR1 | HR3   

Copyright © 2010 CARNet. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNet.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr