preskoči na sadržaj

"Bullying" - nasilništvo u školi

Autor: Ana Plazonić Fabian, prof.
O školskom nasilništvu govorimo u situacijama kad jedan ili više učenika uzastopno ili namjerno uznemiruje, napada ili povrjeđuje drugog učenika koji se od toga pritom ne može obraniti. To nasilništvo može biti izravno ili neizravno.

Tako izravno nasilništvo uključuje ruganje, vrijeđanje, ponižavanje, kritiziranje, naređivanje i dominiranje (psihološko i verbalno zlostavljanje),  te naguravanje, udaranje i čupanje (fizičko zlostavljanje). Neizravno nasilništvo se teže uočava i uključuje npr. namjerno isključivanje učenika iz grupnih aktivnosti ili ogovaranje (psihološko zlostavljanje). Školsko nasilništvo se najčešće događa u prostorima koji su izvan kontrole nastavnika i drugih odraslih osoba (hodnici, dvorišta, igrališta, školski WC-i, prostori oko škole, itd.). Može se događati i u razredu, pred drugim učenicima, koji zbog svog straha, nedostatka suosjećanja ili nezainteresiranosti najčešće neće priskočiti u pomoć žrtvi nasilničkog ponašanja.

Žrtve školskih nasilnika najčešće su djeca ili tinejdžeri koji zbog nečega odskaču od drugih (npr. zbog imena, veličine, religije, nošenja naočala, obitelji, načina odijevanja ...). To su također vrlo često i novi učenici u razredu, nadareni učenici, mirni i ljubazni učenici, učenici s nekim hendikepom ili posebnim potrebama, i slično. Pokazalo se da se žrtve školskog nasilništva teže znaju „zauzeti za sebe“, imaju manjak sigurnosti u socijalnim odnosima i u traženju pomoći te manje potpore od nastavnika i drugih učenika, osjećaju se krivima te smatraju da su na neki način sami krivi za to što im se događa.

Duža i česta izloženost nasilničkom ponašanju dovodi do života u stanju stalnog straha te može u tebi kao žrtvi takvog nasilja izazvati različite posljedice kao što su usamljenost, osjećaj depresije i tuge, uplašenost, nesigurnost, tjeskoba, nisko samopouzdanje, te različite fizičke simptome (glavobolje, trbobolje, i sl.).

Školski nasilnici mogu biti i muške i ženske osobe. Oni mogu biti otvorenog i agresivnog ponašanja, ili se mogu činiti suzdržanima ali pokušavaju ljudima manipulirati na suptilnije načine (npr. ogovarajući). Većina školskih nasilnika je usmjerena na sebe i voli dominirati drugima, te često ima slabije razvijene vještine snalaženja u društvu. Ponekad imaju i slabije razvijen osjećaj brige i suosjećanja s drugim ljudima. Iako većina školskih nasilnika smatra da su „frajeri i frajerice“ i da imaju pravo zlostavljati druge ljude, ostali su vrlo nesigurni tako da se zlostavljanjem drugih nastoje osjećati zanimljivije ili moćnije. Određeni broj nasilnika je u svojoj prošlosti bio zlostavljan i povrijeđen od strane drugih nasilnika, vrlo često roditelja ili nekih drugih članova njihovih obitelji.

Evo nekoliko savjeta što možeš poduzeti kako bi se zaštitio/la od školskog nasilništva.

Pokušaj ignorirati nasilnika: Takav postupak te sigurno NE čini kukavicom, jer ponekad je teže ignorirati nasilnika nego „izgubiti živce“. Nasilnici uživaju u reakcijama koje izazivaju kod svojih žrtava, tako da im svojim ignoriranjem i okretanjem leđa šalješ poruku kako ti jednostavno nije stalo njihovog zlostavljanja. Prije ili kasnije nasilniku će dosaditi pokušaji da te isprovocira.

Nastoj kontrolirati svoj bijes: Naravno da je bijes prirodna i sasvim normalna reakcija na nasilničko ponašanje, ali taj bijes je upravo reakcija koju nasilnik želi izazvati kod svoje žrtve. Školski nasilnici žele biti sigurni da imaju kontrolu nad tvojim emocijama. Ukoliko se nađeš u situaciji u kojoj nasilniku ne možeš jednostavno okrenuti leđa i otići – pokušaj iskoristiti humor, što bi nasilnika moglo „uhvatiti nespremnoga“. Također, svoj bijes pokušaj proraditi na neki drugi način, npr. kroz neku fizičku aktivnost ili pisanje.

Ne koristi fizičke načine obračuna s nasilnikom: Izbjegavaj različite načine primjene fizičke snage, kao što su naguravanje, udaranje ili lupanje. Na taj način jasno pokazuješ svoj bijes i nikad ne možeš biti siguran/a što će nasilnik učiniti kao odgovor, a vjerojatnije je i da ćeš biti ozlijeđen/a ili upasti u nevolju. Postoje drugačiji načini zauzimanja za sebe, kao što je npr. preuzimanje kontrole nad situacijom time što nasilniku okreneš leđa i odeš ili ga čvrsto i jasno pogledaš u oči i kažeš PRESTANI. Agresivni odgovori na zlostavljačko ponašanje nasilnika samo navode na (još) više nasilja i (još) više zlostavljanja žrtve.

Zaštiti se: Ukoliko se bojiš da bi nasilništvo nad tobom moglo eskalirati u fizičko nasilje, zaštiti se izbjegavajući biti sam/a. Također, ukoliko se tvoj/a prijatelj/ica nalazi u sličnoj situaciji, provodite čim više vremena zajedno. Pokušaj ostati dio grupe drugih ljudi na putu prema svom domu nakon škole ili se drži blizu svojih prijatelja ili učenika iz razreda tijekom situacija za koje znaš da bi mogle voditi u nasilništvo.

Preuzmi kontrolu nad svojim životom: Ne možeš kontrolirati ponašanje drugih ljudi, ali možeš ostati dosljedan/a sam/a sebi. Razmisli o načinima kako se možeš osjećati najbolje i najjače. Vježbaj, piši, bavi se kompjuterom, glazbom, umjetnošću... Upiši se na neku aktivnost i upoznaj nove prijatelje. Samouvjerenost koju ćeš kroz to steći bi ti trebala pomoći u ublažavanju posljedica nasilja koje proživljavaš.

Razgovaraj o tome: Ne možeš promijeniti nasilnika, ali možeš svoju muku podijeliti s npr. školskim psihologom ili pedagogom, nastavnikom, trenerom, ravnateljem, roditeljima, prijateljem ... s bilo kime od tvog povjerenja tko ti može pružiti podršku koju u tom trenutku trebaš. Nazovi besplatni Hrabri telefon na 0800-0800, porazgovaraj sa stručnjacima koji tamo čekaju na poziv tebe i drugih mladih ljudi u sličnoj situaciji kao što je tvoja. Razgovor o nasilništvu ti može predstavljati dobar „ispušni ventil“ za strahove i frustracije koje u situaciji školskog zlostavljanja sigurno osjećaš. Isto tako, odrasla osoba na poziciji autoriteta često može pronaći načine rješavanja opasnih problema školskog nasilništva bez da nasilnik ikad sazna kako su autoriteti za to doznali. Nastavi govoriti dok netko nešto ne poduzme, ne suočavaj se sam/a s tim problemom, pogotovo ako misliš da zlostavljanje može odvesti do tvoje vlastite fizičke opasnosti i ugrožavanja.

Za kraj:  Nemoj misliti da se nasilje u školi događa samo tebi – događa se mnogima, na svim mogućim mjestima. Nemoj niti pomisliti da to nasilničko ponašanje iz nekog razloga zaslužuješ i nemoj se zbog toga sramiti. Zapamti, nasilnici su ti koji imaju problem.

Korištena literatura:

Nasilje među djecom (2005). Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba, Zagreb.

Izvor:
http://www.kidshealth.org/teen/school_jobs/bullying/bullies.html

 

Ovaj autorski članak nije dopušteno prenositi u cijelosti, već je moguće preuzeti prvi odlomak te postaviti poveznicu na izvorni tekst na ovoj stranici.


 

| 7. 3. 2008. u 00:00 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet

Učenički radovi

Salzburg

Donosimo vam prezentaciju Petre Maravić, učenice 7. razreda Osnovne škole Ivana Brlić-Mažuranić, PŠ Drežnica o austrijskom gradu Salzburgu. Prezentacija je napravljena na satu...

Nastavni materijali

Veliko i malo slovo DŽ dž

OŠ HJ A.1.1. Učenik razgovara i govori u skladu s jezičnim razvojem izražavajući svoje potrebe, misli i osjećaje. OŠ HJ A.1.3. Učenik čita tekstove primjerene početnomu opismenjavanju i jezičnome razvoju....

Audio&video

Vodič za moderna vremena

Emisija koja govori o fenomenima modernog života, ekonomiji i tehnologiji. U njoj možete saznati što su to krvavi dijamanti, kako se obraniti od kompjutorskih...

1869. - rođen André Gide, francuski esejist, kritičar,...

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr