Na zaslonu iznad zelene i pametne školske autobusne stanice, smještene u podnožju Osnovne škole Stjepana Radića u Brestovcu Orehovičkom, redale su se školske obavijesti dok je nekolicina učenika potražila zaklon skrivajući se od uporne kiše.
Poetski recital, radionice financijske pismenosti, CARNET podcast,… nizale su se obavijesti na svjetlećem ekranu.
– Seoska škola – reći će ravnatelj Zdenko Kobeščak koji školu vodi već 14 godina.
Seoska možda po lokaciji ali ujedno i jedna od najinovativnijih škola u kojoj se prate svi trendovi i ne propuštaju se prilike, javni pozivi i natječaji sve što može doprinijeti i omogućiti bolju opremljenost škole te osigurati nove mogućnosti za učenike.
Mogu se pohvaliti da je upravo u njihovoj školi otvorena prva hrvatska učionica za igrifikaciju. Imaju i 3i učionicu – učionicu za istraživačko učenje, interdisciplinarnost i inovacije. Školski dani ispunjeni su brojnim prilikama – Ruksak pun kulture, Mala škola za školske kuhinje 3, STEM radionice, Biram šumu za učionicu, Zdrav za 5, pa i samo su neki od projekata u koji su se učenici mogli uključiti u zadnjih mjesec dana, a imali su priliku uživati i u kazališnoj predstavi I od,mjeriti znanje u ZaŽIVI pub kvizu.
Školsko područje obuhvaća oko 2600 stanovnika, ali samo mjesto prema zadnjem popisu stanovništva iz 2021. godine broji 310 stanovnika. Za njih je škola zapravo sve – srce kulturnih, sportskih i javnih događanja. Škola je i drugi dom za 180 učenika. Ravnatelj će reći da ih sve zna po imenu. To će ubrzo i potvrditi prolazeći školskim hodnicima.
Na pitanje što ovo školu čini drugačijom od ostalih brzo će dometnuti:
– Suradljivi roditelji, ali i obitelj koja je ključ svega, a mi se trudimo djeci osigurati iste mogućnosti koje imaju i druga djeca.
Kroz prozor CARNET-ovog Regionalnog obrazovnog centra smještenog u ovoj školi u srcu Zagorja pruža se pogled prema gradilištu gdje je u tijeku dogradnja škole s tri nove učionice i pratećim sadržajima (kabinetima), knjižnicom (i čitaonicom) te sanitarijama:
– Danas bi trebala biti izlivena prva deka – veselo je potvrdio ravnatelj Kobeščak.
Na info stupu smještenom blizu ulaza u školu učenici mogu pratiti kako napreduju radovi na dogradnji. Ondje se redovno se objavljuju fotografije gradilišta snimljene uvijek u isto vrijeme.
– Plan je da se do 2027. godine osigura prelazak u jednu smjenu – pojašnjava.
I dok OŠ Stjepana Radića u Brestovcu Orehovičkom prati sve najnovije trendove, područna škola njeguje potpuno drugačije vrijednosti.
– U Područnoj školi u Orehovici zadržava se naglasak na tradiciji i očuvanju kulturne baštine, na čuvanju tradicijskih vještina, znanja, vrijednosti i materijala jer je ta zgrada od 1871. godine kontinuirano u funkciji.
Svjestan da ništa ne dolazi preko noći pa tako i u obrazovanju Kobeščak smatra da Hrvatska ipak ide u dobrom smjeru i napominje:
– Mi ne znamo što će naši učenici raditi kad završe školu, mi ne znamo kakva će zanimanja imati ali ih moramo pripremiti da kritičkim promišljanjem, vještinom snalaženja i inteligentnog predviđanja budućnosti i svojih kompetencija budu sposobni odgovoriti na izazove.
Stremljenje prema izvrsnosti stavlja veliki teret na učenike i nastavnike, posebice u osnovnim školama.
– Ne treba očekivati da svi učenici budu visokopozicionirani i visoko educirani. Osnovne škole trebamo vratiti svojim izvorima, u svakom dijetu čuči neki talent. Bit je prepoznati, podržavati i stvoriti dobre temelje da dijete taj talent razvije. Sva područja su jednako važna.
Integrirati tehnologiju u samu nastavu mnogima predstavlja izazov.
– Mi smo od prvoga dana prigrlili tehnologiju kako mogućnost da damo dodatnu vrijednost samoj nastavi, Nije isto kada učenici čitaju iz samog udžbenika ili kad učenik može u realnom vremenu otići u neki drugi dio svijeta, komunicirat s nekom autentičnom osobom i transponirati u prošlost ili budućnost korištenjem alata UI. Široka angažiranost osjetila zadržava pozornost učenika na te sadržaje koji onda više nisu dosadni. Za odgoj i obrazovanje nema lošije stvari od dosadne nastave i dosadnih učitelja.
Svečana proslava 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva u program je uključila i partnerske škole iz Vukovara (OŠ Dragutina Tadijanovića) i Dubrovnika (OŠ Ivana Gundulića).
– Uz pomoć umjetne inteligencije oživjeli smo priču, stvorili scenarij za priredbu koja se dojmila toliko nekih sudionika da je kasnije ponovljena i u Karlovcu.
I CARNET-ov projekt BrAIn dočekan je u ovoj školi entuzijastično, a provodi ga nekolicina učitelja. Nedoumice kod nastavnika koji nisu informatičari brzo su iščezle zahvaljujući, između ostaloga, činjenici da je kurikul fleksibilan. Nastavnici neće propustiti pohvaliti dobru međupredmetnu suradnju i s ponosom nabrojati sve što su s djecom prošli a kako bi ih što bolje pripremili za izazove koji su pred njima.
Učiteljica engleskog jezika Iva Muhek provodi izvannastavnu aktivnost BrAIn kao dopunu svoje izvannastavne grupe English Squad. Ove godine to uključuje učenike 5. razreda. Cilj je provođenje aktivnosti koje usmjeravaju učenike k razumijevanju, kritičkoj procjeni i primjeni umjetne inteligencije i tehnologija u nastajanju u različitim kontekstima, osobito u učenju i stvaranju digitalnih sadržaja. Također su započeli s upoznavanjem i korištenjem određenih AI alata u sklopu eTwinning projekta (DreamFace; Avatar maker; Canva; ChatGPT…).
Andrea Haramustek je učiteljica informatike i u njezinoj BrAIN grupi ove godine sudjeluju učenici 6. i 7. razreda: Gabrijela Jujnović, Luka Jurina, Jan Stjepan Hajdek, Dominik Galic.
Ove godine su započeli s kreiranjem Priručnika za učenike o korištenju UI, a pri tome proučavaju razne alate UI. U Padletu bilježe i razrađuju koncept svega što bi će se nalaziti u tom priručniku, a cilj im je do kraja školske godine predstaviti ga u fizičkom obliku. Ujedno, povezali su projekt CLILG sa projektom BrAIn budući da je tema ove godine uvelike povezana sa UI, a glasi: “Umjetna inteligencija – Prilike, izazovi, rizici – Primjeri iz naše perspektive”. Isti učenici sudjelovali su u Cliligu pa će uklopiti Robotiku, UI te učenje stranog jezika. Projekt planiraju prijaviti na nadolazećoj CUC konferenciji te kroz interaktivno izlaganje predstaviti školu i projekt.
Učiteljica hrvatskog jezika, prof. Željka Meštrović Kruhak, provodi BrAIn u okviru Dramske skupine. U dvadesetak školskih sati održana su interaktivna predavanja i radionice: Što je UI, UI oko nas, UI chatbot i emocionalna inteligencija, S kim razgovaram?, Izrada digitalne slikovnice (Padlet, Book Creator) – upoznavanje alata, Pristranost umjetne inteligencije (Padlet – generiranje slika o Hrvatskoj), Uređivanje digitalne slikovnice, Strojno učenje, Naši digitalni tragovi i UI, Oblikovanje upita/prompta, UI u svakodnevnom životu, UI u igri.
Učenici su upoznati s osnovnim pojmovima umjetne inteligencije – iznosili su svoja razmišljanja o tome što je UI te kako utječe na svakodnevni život; razmišljali su kako će korištenje UI-a utjecati na sadašnji i budući svijet; vodili su dijalog s chatbotom te osvijestili razliku između umjetne i emocionalne inteligencije. Isprobali su neke jednostavne alate za kreiranje digitalnih sadržaja te vježbali pisanje upita, trenirali su UI te učili kako kvaliteta i količina podataka utječu na rezultate učenja stroja; osvijestili su postojanje vlastitih digitalnih tragova. Istraživali su gdje i kako upotrebljavaju alate koji se temelje na UI-u. Raspravljali su o autorstvu stvorenih slika i ideja, susreli su se s halucinacijama UI-a; razmišljali su, uočavali i raspravljali o pristranosti umjetne inteligencije na primjerima generiranih slika o Hrvatskoj te o važnosti kritičkoga promišljanja rezultata generiranih UI-jem.
Govoreći o suradnji s CARNET-om Kobeščak se prisjetio vremena kada je zahvaljujući upravo CARNET-u krenuo jedan snažni zamašnjak u školi.
– Zahvaljujući valu prvih ulaganja CARNET-a naša škola može relevantno pratiti sve što se događa i primjenjivati nove trendove i spoznaje. Naši učenici imaju sve mogućnosti i da u srednjoj školi budu najmanje ravnopravni svim učenicima, ako ne i bolji. Mi mislimo da su naši učenici bolji.
Demografski trendovi su veliki izazov. Učenika je sve manje, a planova i očekivanja je puno.
– Trebali bi anticipirati buduće događaje, kako bi se pripremili i kako bi bili spremni odgovoriti na izazove koji su pred nama. Daroviti učenici nas izazivaju da razmišljamo o budućem odgoju i obrazovanju koje uopće neće biti ovakvog tipa. Izgled naših učionica, struktura našeg radnog vremena, trajanje sata, zvono u školi. Toplo se nadam da će to u bliskoj budućnosti potpuno izgubiti te limite i da će sve biti fluidno.
