preskoči na sadržaj

Uragani i tornada

Uragani su najveće oluje na Zemlji, a tornada najrazornije. Oni proizvode ogromnu razaračku energiju i svojim razornim zračnim vrtlogom jednostavno metu sve na svom putu, rušeći građevine i ugrožavajući ljudske živote. Za oluje se kaže da su „tvornice vremena“ jer mogu proizvesti niz vremenskih pojava: pljuskovitu oborinu, jak i buran vjetar, nagle promjene temperature uz tlo, grmljavinu, munje.


Za nekoliko minuta mirno i sparno ljetno poslijepodne može se na lokalnoj meteorološkoj sceni olujom preobraziti u vjetrovito i prohladno.

Glavnu ulogu pri stvaranju oluja ima vlažan i topao nestabilan zrak. Takav zrak diže se dok god je lakši od okoline, što se dešava u nekoliko situacija, kao npr. kada se tlo jako zagrijava.

Uragan je naziv za tropsku ciklonu u SAD-u. Znanstvenici često uragane opisuju poput živih bića – faze njihova postojanja nazivaju se razdobljem inkubacije, rođenja, sazrijevanja, starenja i smrti. Život mu je ponekad dug i 30 dana a katkad svega nekoliko sati. Tijekom postojanja uragan može prevaliti i više tisuća kilometara.

Najčešća mjesta na kojima nastaju uragani su sjeverni Atlantik i istočni Pacifik (za područje Sjeverne Amerike) ali ima jednako jake rođake – tajfun u zapadnom Pacifiku na jugoistoku Azije te ciklon u Indijskom oceanu. Zajedničko im je obilježje da su to najjače oluje na Zemlji.

Uragan ima spiralni oblik i prepoznatljiv je po vedrini u središtu okruženoj visokim zidovima debelih oblaka. Za razvoj mu je potrebno toplo tropsko more s temperaturom iznad 26 ºC. Kako se uragan približava obali, podiže se razina mora desno od smjera gibanja, te dolazi do poplava obale i okolnih nižih područja.

Uragane najavljuju tamni oblaci i pojačana aktivnost vjetrova. Kada se uragan približi kopnu, može donijeti tropske kiše, jake vjetrove i olujne valove. Na otvorenom moru može trajati i do dva tjedna.

Sami uragani dijele se u pet kategorija. Od najslabije prve do najjače pete. Uragani prve kategorije imaju 10-minutni prosjek vjetra od 119 do 152 km/h, druge od 154 do 176 km/h, treće od 178 do 209 km/h, četvrte od 211 do 250 km/h, a pete iznad 250 km/h.

Tornado je silovit rotirajući stupac zraka, obično malog radijusa, koji se proteže iz turbulentnog oblaka prema tlu. I neke manje oluje mogu imati obilježja tornada, kao npr. pijavica i vihor. Pijavica je oblak oblika lijevka i zapravo je začetak tornada koji ne dopire do tla. Vihor je mali rotirajući stupac zraka koji djeluje lokalno i uzrokuje manju štetu, podiže lišće, papire i lakše predmete te ih raznosi uokolo.

Tijekom svog života tornado prolazi kroz pet osnovnih faza. Faza nastanka tornada je lijevak – rotirajući stupac zraka unutar oblaka koji se proteže prema tlu na kojem se kovitlaju prašina i manji predmeti. Kada dosegne tlo, po definiciji nastaje tornado. U trećoj, zreloj fazi, lijevak dostiže najveću širinu. Tornado je gotovo vertikalan i većinu vremena dodiruje tlo poskakujući na svom razornom putu, uništavajući sve na što naiđe.

U četvrtoj fazi počinje skupljanje tornada, on se sužava i naginje, a šteta koju nanosi u ovoj fazi je manja. Konačno, sve se više steže u tzv. konopac i na kraju nestaje. Unutar tornada vjetar ponekad ubrzava i do 320 km/h. Kad kažemo „prosječna brzina gibanja tornada“ ne mislimo na brzinu vjetra koji u tornadu puše, već na brzinu kojom se lijevak tornada pomiče preko tla.

Područja na kojima se tornado može razviti uglavnom je cijela Sjeverna Amerika, a za razvoj je pogodna čitava godina. Najveći broj ipak se javlja u svibnju, lipnju i srpnju. Unatoč velikom napretku meteorologije, pojava tornada još uvijek se ne može sa sigurnošću prognozirati.

Kad govorimo o olujnim vjetrovima, nikako ne smijemo izostaviti buru, vjetar koji u obalnom području Hrvatske na mahove puše i do 300 km/h. Bura nastaje spuštanjem težeg hladnog zraka niz planinu, što je drugačije od načina na koji nastaju tornada. Razlikujemo dva podtipa bure – ciklonalnu i anticiklonalnu.

Ciklonalna donosi oblačno vrijeme i oborine (poznata kao škura bura), a nastaje kad se nad Sredozemljem nalazi ciklona. Anticiklonalnu buru karakterizira vedro vrijeme i nastaje kad anticiklona dominira nad istočnom Europom. Bura, za razliku od tornada, puše na mahove. Osim podvelebitskog primorja, bura je jaka i na području ispod Mosora i Biokova. Nagla pojava jedna je od najopasnijih osobina bure. Zimi bura puše češće, snažnije i duže, a ljeti slabije i kraće.

 

| 18. 1. 2013. u 14:00 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle

Učenički radovi

Sveti Nikola

Donosimo rad Matije Vukića, učenika 4. razreda Osnovne škole dr. Jure Turića. Matija je napisao pjesmu inspiriranu tjednom u kojem se slavi Sveti Nikola.

Nastavni materijali

Veliko i malo slovo DŽ dž

OŠ HJ A.1.1. Učenik razgovara i govori u skladu s jezičnim razvojem izražavajući svoje potrebe, misli i osjećaje. OŠ HJ A.1.3. Učenik čita tekstove primjerene početnomu opismenjavanju i jezičnome razvoju....

Audio&video

Putnici kroz vrijeme

Putnici kroz vrijeme: Od antike do barbike, od traktora do motike, nekad davno, davnije, što je bilo ranije? Prošlost su naše teme - Putnici kroz vrijeme,...

1803. - rođen Hector Berlioz,fFrancuski skladatelj, središnja...

Copyright © 2010 CARNET. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNET.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr