preskoči na sadržaj

Kako se kreću životinje (drugi dio)

Kopnene životinje ne uživaju mnoge od blagodati svojih vodenih srodnika jer je kretanje na tlu puno teže i mukotrpnije. Jedan od složenijih načina kretanja svojstven je kolutićavcima, koji koriste valovite kontrakcije duž beznogog tijela, uz pomoć kojih se kreću kroz tlo ili po njemu. Kretanje gliste i sličnih životinja zasniva se na jednolikom rastezanju i stezanju dijelova tijela tj. kolutića.


Prednji dio gliste je šiljat i djeluje kao svrdlo. Kada se prstenasti mišići stegnu, tijelo se produlji i pomakne naprijed, a četine na stražnjim kolutićima učvrste se u tlo. Pri skraćivanju tijela stegnu se uzdužni mišići, stražnje četine se oslobode a prednje učvrste, pa se stražnji dio privuče.

Na gotovo isti način kreću se i puževi. Kontrakcije mišića šire se niz njihovo prošireno stopalo prilagođeno puzanju. Kretanju pomaže i sluz koju izlučuje stopalo puža. Ona dijelove stopala učvrsti poput ljepila, a dio u rastezanju klizne po njoj i pomakne se naprijed.

Zmijama su glavno pomagalo u kretanju velike trbušne pločice. Želi li se zmija kretati prema naprijed, ona naizmjence napinje mišiće rebara i tako se pomiče. To izaziva vijuganje cijelog tijela. Oštri rubovi pločica prenose otpor na tlo i okolne biljke te omogućuju kretanje naprijed, a istovremeno sprečavaju klizanje tijela unatrag. Pustinjske zmije pokazuju poseban način kretanja pri kojem je samo manji dio tijela u dodiru s vrućim pijeskom.

Životinje s razvijenim nogama hodaju. S obzirom da zrak svojom gustoćom ne pruža uporište tijelu, noge moraju biti dovoljno snažne da nose njegovu težinu. Takve noge zahtijevaju čvrste kosti i pomične zglobove.

Noge člankonožaca, u koje spadaju i kukci i pauci, sastavljene su od pet članaka međusobno povezanih mekanom hitinskom kožicom. Kod kralježnjaka, kao što su gmazovi i sisavci, mišići su povezani s kostima, a noge djeluju kao pokretne poluge za nošenje i pokretanje tijela. Sisavci svoje udove rabe izvanredno spretno, postižući velike brzine.

Letenje

Mnoge životinje su pronašle način da se uz relativno mali utrošak energije održe u zraku. Leteća vjeverica, na primjer, jedri s grane na granu pomoću kožice razapete između prednjih i stražnjih udova. Iako ne može letjeti, s lakoćom se prebacuje s drveta na drvo.

Mnogo profinjeniji način letenja omogućuju krila, a njihova uloga kod ptica odgovara perajama kod riba. S obzirom da je gustoća zraka mnogo manja od gustoće vode, krila ptica moraju biti srazmjerno veća za postizanje istog učinka. Pa ipak, njihova djelotvornost jasna je svakom tko je promatrao lebdenje galeba na uzlaznoj zračnoj struji uz obalne stijene. Ptica ponire niz vjetar brzo gubeći na visini, ali u trenutku kada se okrene uz vjetar uzgon stvoren krilima ponovo je podiže.

Na isti način albatrosi satima lebde na vjetru. Naglo slijeću niz vjetar među valove i brzo se uzdižu uz vjetar. Mogu preletjeti preko 100 kilometara a da niti jednom ne zamahnu krilima.

| 17. 5. 2017. u 10:04 sati | RSS | print | pošalji link |


Edu.hr portal CMS za škole CARNetova korisnička konferencija Elektronički identitet Edu.hr portal Forum CARNetovog Portala za škole namijenjen učenicima, nastavnicima i zaposlenicima hrvatskih škola Nacionalni portal za učenje na daljinu Moodle

Učenički radovi

Svemir

Donosimo rad Sare Bošnjak i Lucije Barbe, učenica 2.c razreda Gimnazije Vukovar. U sklopu radionice pod nazivom Chemistry of Space (povodom Svjetskog tjedna svemira), učenice Sara i Lucija, obradile su temu vezane uz...

Nastavni materijali

O romskom jeziku

Glavni dio članka čine dvije tablice: riječi zajedničke romskom, hrvatskom i drugim indoeuropskim jezicima i struktura skupina indoeuropskih jezika. Povodom Međunarodnog dana romskoga jezika i njegove upotrebe u...

Audio&video

Stigla je pošta

Ako vas zanima što rade učenici i učitelji diljem Hrvatske, kamo idu i tko ih posjećuje, s kakvim se problemima susreću i kakva rješenja pronalaze slušajte...

1664. - Grof Nikola Zrinski, hrvatski ban od 1647. do 1664. godine...

Copyright © 2010 CARNet. Sva prava pridržana | Uvjeti korištenja | Impressum

A A A  |  

Mail to portal@CARNet.hr




preskoči na navigaciju
admin@raspored-sati.hr www-root@raspored-sati.hr ivan@raspored-sati.hr ivana.tolj@raspored-sati.hr marko.horvatovic@raspored-sati.hr www-root@donja-dubrava.hr analiza@donja-dubrava.hr pretinac@donja-dubrava.hr pajo.pajic@donja-dubrava.hr coran.goric@donja-dubrava.hr ivana@donja-dubrava.hr marijana@marijana-tkalec1.from.hr marijana.tkalec@marijana-tkalec1.from.hr mt@marijana-tkalec1.from.hr http://marijana-tkalec1.from.hr http://web.marijana-tkalec1.from.hr http://www.marijana-tkalec1.from.hr