Gradovi su povezani čitavom mrežom cesta i željezničkih pruga na kojima su prirodne zapreke savladavane mostovima i tunelima. Ljudi su tijekom povijesti uredili mnoga pristaništa na obalama, regulirali rijeke, stvorili umjetna jezera, prokopima spojili mora i oceane itd. Takvim djelima ljudi nadopunjuju i mijenjaju prirodu u svoju korist.
Kako se grade neboderi
Neboderi su građevine što se uzdižu visoko u zrak. Kod gradnje nebodera najprije se u zemlji iskopa rupa za temelje. Na temeljima se gradi okvir, a tada se na njega učvršćuju podovi i zidovi. Temelji nebodera se rade tako da se u tlu iskopaju rupe i ispune betonom. Na čvrstom tlu postavljaju se široki i plitki temelji, tako da se težina zgrade rasporedi velikim područjem. U porozno tlo se umeću duge betonske osovine koje čvrsto drže neboder.
Na temeljima se podiže okvir od čeličnih ili betonskih greda, u čijem se središtu obično nalaze betonski stupovi za stepenište i konstrukciju za dizalo. Okvir i stupovi nose svu težinu zgrade, pa zidovi ne moraju podržavati stropove.
Kako se grade tuneli
Većina tunela se probija velikim strojevima koji poput divovskog svrdla buše prolaz u tlu. Rotirajuća glodalica na prednjoj stani stroja mrvi stijene i zemlju, dok je snažni hidraulički mehanizmi guraju prema naprijed. Odlomljeni materijal se tekućim vrpcama odvozi iz tunela. Dok stroj za bušenje kopa prolaz u zemlji, radnici na zidove tunela postavljaju oplate. Zbog sigurnosti, strojeve za bušenje pokreću električni motori i hidraulički mehanizmi što se napajaju visokotlačnom tekućinom koja protječe cijevima na površini. Stroj za bušenje može u dobrim uvjetima za jedan sat iskopati pet metara zemlje za željeznički tunel. Napredovanje je sporije ako se voda ili meko, isprano tlo obrušavaju u tunel. Da se to ne dogodi, glodalica je okružena zapečaćenim pločama.
Kako se grade mostovi
Većina mostova počiva na velikim nosačima. Nakon što se rijeka pregradi zidom koji sprječava prodiranje vode, u njeno se korito učvršćuju nosači. Na nosače se postavlja most, a zatim se neki od njih mogu ukloniti. Na visećim mostovima se cesta vješa na kablove razapete među stupovima s obje strane rijeke. Dugi mostovi se između nosača moraju dodatno poduprijeti.
Neki imaju lukove koji prenose težinu mosta na potpornje sa svake strane luka, dok se drugi učvršćuju postavljanjem željeznih konstrukcija iznad i ispod ceste ili željezničke pruge. Gredni se mostovi sastoje od dva dijela poduprta nosačem na svakom kraju mosta. Dijelovi se u sredini spajaju, dajući mostu veliki raspon.
Kako se grade ceste
Prije gradnje ceste radnici moraju izravnati tlo. Zatim postavljaju osnovicu od kamenja i šljunka i pokrivaju je slojem betona ili makadama (izmrvljeno kamenje pomiješano s glinom ili katranom). Naposlijetku cestu prevlače katranom – bitumenom ili asfaltom. Uz cestu se moraju načiniti kanali za otjecanje kišnice. Autoceste moraju odolijevati gustom prometu, pa se obično grade od cementa pokrivenog čvrstim bitumenom. Gradske ceste nisu toliko prometne, pa se najčešće rade od šljunka i makadama i prekrivaju asfaltom i krhotinama kamenja. Takve ceste se lako mogu raskopati da se poprave podzemni vodovi. Ispod ceste se protežu drenažne cijevi, električni i telefonski kablovi, te vodovodne i plinske cijevi, a ispod njih odvodni kanali koji odnose otpadnu vodu iz stanova do pogona za pročišćavanje ili do rijeka i mora.
