O Leukipovom učenju saznajemo iz spisa njegovog učenika Demokrita. Vjerovao je da bi rezanjem nekog predmeta na sve manje i manje dijelove napokon stigli do čestice koju više ne bismo mogli podijeliti. Takvu je česticu nazvao „atomom“ što na grčkom jeziku znači „nedjeljiv“. Tvrdio je da atomi sigurno postoje jer se samo time može objasniti raznolikost među predmetima; razlikuju se samo zato što su građeni od međusobno povezanih različitih vrsta atoma.
Mi danas znamo da su atomi sazdani od još sitnijih čestica, ali je ime ostalo. Atomi se međusobno povezuju u molekule
Koliki je atom?
Polumjer prosječnog atoma iznosi otprilike jednu desetmilijardinku (10-10) metra. Kad bi se svi ljudi na svijetu pretvorili u atome vodika, njihov bi red bio kraći od metra. Najveći atom (atom cezija) promjerom je otprilike devet puta veći od najmanjeg (atoma helija).
Što je u atomu?
Atom je izgrađen od protona, neutrona i elektrona. Njihov raspored određuje građu ili strukturu atoma. Elektroni su jedna vrsta leptona. Protoni i neutroni sazdani su od po tri kvarka. Kvarkovi i leptoni su fundamentalne čestice, odnosno najsitnije čestice u univerzumu.
Može li se atom razbiti?
Protone i neutrone u jezgri atoma na okupu drži takozvana jaka sila. Tu je silu, međutim, moguće svladati udarcem neutrona, protona i drugih čestica u jezgri. Tada iz jezgre izlijeću različiti njezini dijelovi, a neki se atomi i sasvim rascijepe. Takvo se cijepanje atomskih jezgri odvija u nuklearnim reaktorima i pri eksploziji nuklearne bombe.
Struktura atomaVećinu atoma tvori prazni prostor. Protoni i neutroni smješteni su u sićušnoj jezgri u središtu atoma. Oko te jezgre kruže elektroni kao planeti oko zvijezde. Oni su organizirani (udruženi) u slojeve koje zovemo ljuskama.
Atomska bomba
U atomskoj ili nuklearnoj eksploziji dokazi do cijepanja atomske jezgre (nukleusa). Pri tom se cijepanju oslobađaju neutroni, koji udaraju u druge jezgre, pa ih cijepaju, što oslobađa nove elektrone i velike količine energije. Takve reakcije zovemo lančanim reakcijama. Posljedica je silno ubrzavanje reakcije, što dovodi do silne eksplozije.
Zašto se atomi drže zajedno?
Elektroni imaju negativni električni naboj, protoni pozitivni. Zbog toga se privlače, pa elektroni ostaju u svojim orbitama. Međutim, kad se atomi međusobno približe, njihovi vanjski elektroni zauzimaju nov raspored u prostoru, postaju na neki način zajednički, što stvara privlačnost – takozvanu kemijsku vezu.
Molekule
Molekulom najčešće nazivamo zajednicu dvaju ili više kemijskim vezama povezanih atoma. Tako se molekula vodika sastoji od dva povezana atoma vodika, a molekula vode od dva atoma vodika i jednog atoma kisika. Dva atoma stvaraju samo štapićaste molekule, no što ih je u molekuli više, ona može poprimiti sve veći broj sve složenijih oblika. Mnoge se molekule osim toga stalno izvijaju, pa i nemaju trajan oblik.
