Leptire nalazimo u gotovo svim dijelovima svijeta, izuzev Sjevernog i Južnog pola, a tijekom ljeta može ih se pronaći čak i na Arktiku. Leptiri su češći u tropskim krajevima nego u Sjevernoj Americi i Europi gdje nastanjuju najraznolikija staništa. Neki žive visoko u planinama, drugi na oceanskim otocima, a neki dio svog života provode u slatkim vodama.
Ljudi su još u prapovijesno doba odlazili u špilje i koristili ih kao skrovišta. Danas će se samo rijetki odvažiti na takvu avanturu. Za speleologiju se kaže da je znanstvena i sportska djelatnost.
Prvi i najsavršeniji sat što ga je čovjek ikad poznavao jest Sunce. Danju kada je vedro, Sunce obasjava predmete na Zemlji i baca sjenu koja se pravilno pokreće usporedno s kruženjem Zemlje oko njene osi. Još u staro doba ljudi su pomišljali na izradu sunčanih satova.
Dok peraje nalazimo kod relativno malog broja životinja, repovi su uobičajena i raznovrsna značajka mnogih pripadnika životinjskog carstva. Kod mnogih kopnenih životinja udovi imaju uglavnom istu funkciju: da nose i tjeraju naprijed životinju dok se kreće svojim teritorijem – na tlu ili ispod tla.
Dubrovnik je grad matematičara, što je i razumljivo jer su sve trgovačke svjetske sile uvelike bile sklone razvoju matematike. I prije Marina Getaldića Dubrovnik je dao poznate matematičare ali ih je on sve uvelike nadmašio. Rodio se 1568. godine u staroj obitelji koja se u dubrovačkim spisima spominje još od 940. godine.
Žabe, daždevnjaci i vodenjaci svi su redom vodozemci (Amphibia), to jest maleni kralješnjaci uglavnom vlažne kože. Hrvatsko ime “vodozemac“ govori nam da žive u vodi i na suhom, a latinsko da „žive dvostrukim životom“, to jest da dio života provode u vodi, a dio na kopnu.
U prošlosti su ljudi životinje koristili isključivo u lovu ili kao hranu. S razvojem civilizacije, počeli su ih uvoditi u vlastite domove, uglavnom zato da im prave društvo. Kućni ljubimac je životinja koja živi zajedno s nama u našem domu. Upravo ovo, „u domu“, važan je dio definicije: neke druge pripitomljene životinje koje žive pokraj ljudi, uglavnom ne opisujemo kao kućne ljubimce.
Glazba ili muzika je umjetnost proizvodnje i slaganja zvukova u smislenu cjelinu. Ljudi glazbu slušaju i stvaraju je sebi za zabavu, da obilježe neki događaj ili izraze misli i osjećaje. Stvaranje, izvođenje, važnost, a nekad i definicija glazbe veoma ovise o kulturi i socijalnim aspektima. Glazbu dijelimo u žanrove i podžanrove, no njihove granice i veze ponekad ovise o osobnoj interpretaciji.
Gotovo 70% Zemljine površine prekriveno je vodom – prostranstvom koje je kolijevka života na Zemlji. Iako zahvaljujući suvremenoj tehnologiji čovjek relativno dobro poznaje taj svijet, boravak pod vodom u današnjoj ronilačkoj opremi još uvijek predstavlja veliki izazov.
Lonac u kojem nešto vri na štednjaku ugodna je pojava u svakoj kuhinji, osobito ako para koja diže poklopac širi ugodan miris. Ali, što u stvari diže taj poklopac? Prije više od 300 godina o tome je razmišljao engleski aristokrat pod imenom Edvard markiz od Worcestera i to za vrijeme dok je bio zatočen u Engleskoj kuli, zloglasnoj tamnici onog vremena.