Lonac u kojem nešto vri na štednjaku ugodna je pojava u svakoj kuhinji, osobito ako para koja diže poklopac širi ugodan miris. Ali, što u stvari diže taj poklopac? Prije više od 300 godina o tome je razmišljao engleski aristokrat pod imenom Edvard markiz od Worcestera i to za vrijeme dok je bio zatočen u Engleskoj kuli, zloglasnoj tamnici onog vremena.
Riba klaun biolozima i akvaristima je poznata pod nazivom Amphiprion percula, dok ju djeca često nazivaju “Nemo” po crtanom filmu u kojem se pojavljuje. Svoje ime ova živopisna riba može zahvaliti kombinaciji boja koje zaista podsjećaju na klauna. Tijelo ove ribice žarke je narančaste boje s tri vertikalne, crno obrubljene bijele pruge.
Iako se još rimski car Neron za vrućih ljetnih dana sladio mješavinom leda i voćnih sokova, prvi pravi recept za sladoled u Europu je stigao iz Kine negdje oko 1295. godine. Vjeruje se da ga je sa svojih putovanja donio Marko Polo, svjetski trgovac i putopisac.
Svjetla koja su noću označavala luke bila su poznata već starim Grcima u petom stoljeću prije Krista. Nema sumnje da su u Sredozemlju signalna svjetla postojala već davno prije tog vremena. Tako su se već u starom vijeku na vidljivim mjestima u mediteranskim lukama postavljala svjetla ili lomače koje su po noći pokazivale put brodovima. Pomoću tih sredstava navigacije brodu je bilo lakše noću doći do obale nego danju.
Vjerojatno ste već čuli za školjke bisernice koje žive u toplim morima. Kako li se začudio prvi čovjek koji je otvorio školjku bisernicu i ugledao čudesnu ljepotu što se skrivala u njenom mekom mesu! To je bila sićušna kuglica koja se prelijevala u duginim bojama, blistava i blijeda poput mjesečine.
Iako su po svom postanku kopnene životinje, dupini se diče elegancijom i snagom riba, a stekli su i čitav niz prilagodbi koje im olakšavaju pronalaženje i proganjanje plijena u vodi. Dupini su čuda evolucije. Tijelo dupina izgrađeno je na istim principima kao i tijelo ostalih sisavaca, pa i ljudi. Ipak ih je, nakon 50 milijuna godina prilagođavanja novom životnom prostoru, gotovo nemoguće razlikovati od riba kojima se hrane.
Teleskop je naprava kojom opažamo nebeske objekte slabijeg sjaja ili sitnijih detalja nego što to možemo golim okom. Nema potrebe objašnjavati kako se dogodilo da je teleskop uopće bio izmišljen (ionako je sastavljen od samo dvije leće što se drže na jednom pravcu) već je zanimljivo objasniti zašto je izumljen tako kasno.
Britanski mikrobiolog Alexander Fleming (1881-1955) potječe iz siromašne škotske farmerske obitelji. Radeći u londonskoj bolnici St. Mary's Hospital, Fleming je proučavao klice koje su bili uzročnici mnogih bolesti. Prije nego što je jednom otišao na praznike, u nekoliko zdjelica je na želatinoznu podlogu nasadio primjerke različitih klica, u namjeri da se one tamo razmnože, tako da ih nakon povratka ima mnogo za pokuse.
Svijet u kojemu živimo treći je planet od Sunca. Njegov obilazak oko središnje zvijezde traje godinu dana, a okret oko vlastite osi jedan dan. Boja je Zemlje, gledane iz svemira, uglavnom modra, zato što je to boja njezinih mora i oceana koji prekrivaju više od 70 posto njezine površine. Planet Zemlja je kamena kugla s promjerom od oko 12 750 kilometara.
Vulkan je mjesto u Zemljinoj kori kroz koju u obliku lave prodire magma (vrelo, rastaljeno stijenje). Na nekim mjestima lava polagano probija iz tla dok se na drugima izlijeva u divljim erupcijama. Sam naziv “vulkan” potječe od rimskog boga Vulkana, boga vatre i vulkana.