Robert Majetić
Alexander Fleming i otkriće penicilina

Alexander Fleming i otkriće penicilina

Britanski mikrobiolog Alexander  Fleming (1881-1955) potječe iz siromašne škotske farmerske obitelji. Radeći u londonskoj  bolnici St. Mary's Hospital, Fleming je proučavao klice koje su bili uzročnici mnogih bolesti. Prije nego što je jednom otišao na praznike, u nekoliko zdjelica je na želatinoznu podlogu nasadio primjerke različitih klica, u namjeri da se one tamo razmnože, tako da ih nakon povratka ima mnogo za pokuse.

Alexander Fleming i otkriće penicilina

Priča o planetima

Svijet u kojemu živimo treći je planet od Sunca. Njegov obilazak oko središnje zvijezde traje godinu dana, a okret oko vlastite osi jedan dan. Boja je Zemlje, gledane iz svemira, uglavnom modra, zato što je to boja njezinih mora i oceana koji prekrivaju više od 70 posto njezine površine. Planet Zemlja je kamena kugla s promjerom od oko 12 750 kilometara.

Alexander Fleming i otkriće penicilina

Vulkani

Vulkan je  mjesto u Zemljinoj kori kroz koju u obliku lave prodire magma (vrelo, rastaljeno stijenje). Na nekim mjestima lava polagano probija iz tla dok se na drugima izlijeva u divljim erupcijama. Sam naziv “vulkan” potječe od rimskog boga Vulkana, boga vatre i vulkana.

Alexander Fleming i otkriće penicilina

Slikarstvo

Slikarstvo je umjetnost koja nanosi boje na različite površine. Ono bilježi događaje, reproducira izgled čovjeka, mjesta ili predmeta, a osim toga priča priče, urešava zidove i ilustrira tekstove. Slikarstvo izražava misli i osjećaje ili jednostavno stvara ljepotu.

Alexander Fleming i otkriće penicilina

C kao cipela

Jeste li znali da je u originalnoj, kineskoj verziji bajke Pepeljugina cipela bila od – krzna? Nekada su naime krznene cipele bile nešto sasvim uobičajeno. Tako su prve čizme što ih je čovjek nosio bile vjerojatno načinjene od sirove životinjske kože s dlakavom stranom okrenutom prema unutra, da bi se njima zaštitile noge od velike hladnoće što je vladala u ledeno doba. Te prve čizme nisu bile ništa drugo nego jednostavne kožne vrećice.

Alexander Fleming i otkriće penicilina

Park prirode Kopački rit

Tko želi doživjeti iskonsku životnu zajednicu i osjetiti surovu borbu za opstanak među vrstama, svakako treba posjetiti Kopački rit. Ime je dobio prema istoimenom selu koje se nalazi na rubu parka, od mađ. “kopacs” = kopča i “rét” = močvarna livada.

Alexander Fleming i otkriće penicilina

Žirafe

Žirafa, najviši sisavac koji naraste i do šest metara visine, poznata je po svojim dugim vretenastim nogama i izrazito dugom vratu. Zbog takvih neobičnih obilježja kod žirafa su se razvile neke fascinantne fiziološke prilagodbe.

Alexander Fleming i otkriće penicilina

Zabava na ledu

Led je, ako to niste znali, vodena krutina. Na temperaturi od 0 stupnjeva Celzijusa i nižoj, voda se zaledi. Ako se to dogodi – onda znamo da je zima, a ako ima snijega onda se možemo grudati, skijati, raditi snješka i sanjkati se. Prvo što otkrivamo kod leda je da je hladan, da nije baš tako krut kako se čini i da vrlo sklizak. I zbog toga može biti i jako zabavan.

Alexander Fleming i otkriće penicilina

Tapiri

Prije otprilike 55 do 25 milijuna godina tapiri i nosorozi bili su najbrojnije skupine papkara. Oni su bliski srodnici, a svrstavaju se u skupinu neparnoprstaša kojima pripada i skupina konja – konji, magarci i zebre. Nosorozi su se razvili od tapira u Sjevernoj Americi prije otprilike 40 milijuna godina.

Alexander Fleming i otkriće penicilina

Ronjenje

Gotovo 70% Zemljine površine prekriveno je vodom – prostranstvom koje je kolijevka života na Zemlji. Iako zaslugom modernih tehnoloških otkrića čovjek dobro poznaje taj svijet, trajniji boravak od onog koji nam pruža današnja ronilačka oprema još uvijek predstavlja veliki izazov.