Godine 1979. američki antropolog Milford H. Wolpoff je na temelju proučavanja zubi objavio svoju procjenu o broju krapinskih neandertalaca. On smatra da krapinska zbirka sadrži ostatke od oko 80 jedinki, u životnoj dobi od 3 do 27 godina.
Godine 1979. američki antropolog Milford H. Wolpoff je na temelju proučavanja zubi objavio svoju procjenu o broju krapinskih neandertalaca. On smatra da krapinska zbirka sadrži ostatke od oko 80 jedinki, u životnoj dobi od 3 do 27 godina.
Vladari dubokih oceana, suparnici divovskih lignji, ali i prave pričalice. O čemu pričaju ulješure, saznajte u nastavku. Kada su tek počeli pratiti grupu od sedam ulješura, znanstvenici sa Sveučilišta Southern Denmark bili su uvjereni kako svaka grupa ulješura koristi svoje unikatne poruke kojima prenosi potrebne informacije ostalim grupama ulješura koje susretne. Iznenadili su se kada su primijetili kako jedinke u grupi koju su pratili oko Azora, međusobno koriste različite poruke, tj. kodove. Nalik Morseovoj abecedi, ulješure ne pjevaju, već proizvode zvukove poput kuckanja ili kliktanja.
Još je u antičkoj Grčkoj bilo poznato vjerovanje da pojedini mrtvaci mogu izbjeći raspadanje i da nakon svoje smrti mogu napuštati grobove. Nazivali su ih “vrykolakas” i izvorno nisu nužno bili opasni za svoju okolinu.
Hallerbos, također poznata je i kao Plava šuma u Belgiji koju svakog proljeća prekriju milijuni divljih zumbula (zvončića). Ova se fantastična transformacija šume u bajkoviti plavi krajolik može vidjeti svake godine u proljetnim mjesecima, travnju i svibnju.
Ponekad jednostavne stvari kao što su živica mogu godinama privlačiti turiste iz cijelog svijeta, kao što je to primjer u Meikleouru u Škotskoj. No, ovo ipak nije živica koju se svakodnevno može vidjeti pored ceste. Meikleour Beech Hedges drži svjetski rekord kao najviša i najduža živa ograda na svijetu.
Dan 25. travnja u svijetu je poznat kao Dan pingvina. Proglašen je kako bi se proširila svijest o tim zanimljivim životinjama koje život provedu na ledu Antarktika. Svjetski dan pingvina obilježava godišnju migraciju pingvina na sjever.
Dan 22. travnja slavi se i obilježava kao Dan hrvatske knjige. Odlukom Sabora Republike Hrvatske od 1996. obilježava se upravo Dan hrvatske knjige u spomen Marku Maruliću, ocu hrvatske književnosti, koji je 22. travnja 1501. godine dovršio i potpisao svoju Juditu – biblijsko-vergilijanski ep o hrabroj udovici koji je želio približiti onima „koji đačke knjige ne razumiju“, odnosno onima koji ne znaju latinski jezik i zato je tumači na hrvatskom jeziku, splitskom čakavštinom i štokavštinom. Na taj je način nagovijestio jedinstvo hrvatskog jezika, a djelo se smatra prvim umjetničkim epom koji je ispjevan na hrvatskome jeziku.
Alergijske bolesti su u današnje vrijeme sve češće prisutne – kako u odraslih tako i u djece. Alergije na pelud (polenoze) nastaju zbog cvjetanja bilja te spadaju u red inhalacijskih alergija.
Dana 20. ožujka, obilježava se Svjetski dan pripovijedanja. Riječ je o globalnoj proslavi umijeća usmenoga pripovijedanja, a slavi se svake godine na proljetni ekvinocij. Toga dana ljudi diljem svijeta pripovijedaju i slušaju priče na brojnim jezicima i na brojnim mjestima, tijekom dana i noći. Sudionici dijele svoje priče i nadahnuća, učeći jedni od drugih i stvarajući međusobne kontakte.
Jedan od najstrašnijih mitova koji se već stoljećima usmenom i pisanom predajom te filmom prenosi s koljena na koljeno, svakako je onaj o čudovištu koje pije krv – o vampiru. Mitovi o vampirima i sličnim bićima potječu od starih vjerovanja, a ne kako – kako se često vjeruje – iz Transilvanije!