Europski dan zaštite osobnih podataka obilježava se od 2006. godine, kada je Odbor ministara Vijeća Europe na sastanku održanom 26. travnja 2006. godine donio odluku o obilježavanju. Prvi je put bio obilježen 2007. godine na 25. godišnjicu potpisivanja Konvencije za zaštitu osoba vezano uz automatizirane obrade osobnih podataka (Konvencija 108).
Hrvatska je u okviru projekta CroQCI (Croatian Quantum Communication Infrastructure) uspješno implementirala mrežu tamnih optičkih vlakana koja čini temelj buduće nacionalne kvantne komunikacijske mreže.
Dan sjećanja na holokaust i sprječavanja zločina protiv čovječnosti međunarodni je dan sjećanja kojim se želi podsjetiti na sve žrtve nacističkih režima tijekom Drugog svjetskog rata.
Još uvijek možete pogledati izložbu u galeriji “Školica za 5” Hrvatskog školskog muzeja (Hebrangova 5) koja je otvorena do 1. ožujka 2025. godine a posvećena je reformi školstva u Hrvatskoj od prosvjetiteljstva do digitalnog doba.
Hacklab01 u suradnji s Multimendijalnim institutom – MaMa pokreće otvoreni servis i besplatnu radionicu za popravljanje računala koja će se održavati svakog utorka počevši od 21. siječnja s početkom u 20 sati.
Štedopisovo natjecanje već je postalo tradicija koja okuplja djecu diljem Hrvatske i pruža im priliku za stjecanje znanja koja će koristiti cijelog života.
Prvi pripadnik zapadne civilizacije koji je dokumentirao tetovaže na ljudskom tijelu bio je engleski moreplovac James Cook. Od tradicionalnih oznaka pripadnosti plemenu i štovanja božanstava, tetovaže su se razvile do dekoracija i modnih detalja koji ponekad mogu biti smiješni, a ponekad i opasni za zdravlje.
Svjetska zdravstvena organizacija preporuča mediteranski način prehrane za zdravlje i dugovječnost, te navodi da je utjecaj maslinovog ulja na zdravlje višestruk.
U Zoološkom vrtu Grada Zagreba posjetitelje do kraja veljače očekuju Egzotične subote. Riječ je o edukativnim programima vezanima uz čudesan svijet životinja koji će se održavati subotom od 11 do 15 sati.
Kad čujemo pojam “otrovne životinje” najčešće odmah pomislimo na zmije. Nakon par trenutaka sjetimo se škorpiona i paukova, a neki vjerojatno promisle i na ose, pčele i poneke ribe. Naravno da to nisu jedine otrovne životinje, te postoje razlike u njihovoj otrovnosti.
Otrovne životinje dijelimo u dvije glavne skupine: aktivno otrovne životinje (fanerotoksične) i pasivno otrovne životinje (kriptotoksične).