Neke zanimljivosti o Finskoj i Fincima
Republika Finska je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi.5.4 milijuna Finaca živi u “sendviću” između 9.8 i milijuna Sveđana i 142 milijuna Rusa. Uz finski, službeni jezik je i švedski. 1995.godine postala je članica Europske unije.Finska ima 77 bilijuna stabala (zemlja koja u Europi ima najviše površine pokrivene šumom), 187 888 jezera i 264 000 lososa i jednog Djeda Božićnjaka. Finci svoju zemlju zovu Suomen Tasavalta ili kraće Suomi.
Život Finaca se vrti oko saune. Sauna je drevna finska riječ za kupelj. U Finskoj imaju oko 2 milijuna sauna i teoretski moguće je da cijela nacija “sjedi u sauni” u nekom trenutku. Čak i u zgradi Parlamenta se nalazi sauna.
Finci su prvi Europljani koji su osloboditi muškarce tereta upravljanja zemljom dajući iste mogućnosti ženama. Finkinje imaju pravo glasa i kandidiranja u parlament od 1906., duže od bilo koje druge europske zemlje tako da je Finska zemlja s najvišom stopom udjela žena u javno-političkom životu.
Prva premijerka je Anneli Tuulikki Jäätteenmäki, a druga Mari Johanna Kiviniemi. 11. predsjednik Finske je Tarja Kaarina Halonen (200.-2012.) ujedno i prva žena na tom mjestu. U Parlamnetu je više od 40% žena.
Finci se vole natjecati, no suradnja je osobina koja ih bolje opisuje. Do 1960-ih Finci su bili slabo obrazovani no danas su jedna od najobrazovaniji nacija. Kad je pokrenuta reforma 1970-ih poznata kao peruskoula samo 7% stanovnika je završilo fakultet.
“Best Practices Benchmarking” tečaj
U okviru Erasmus+ K1 projekta III.gimnazije Split “Education for tomorrow”sudjelova sam na seminaru Best Practices Benchmarking. Organizator tečaja je finski Euneos d.d. čije su glavne aktivnosti organiziranje tečajeva za nastavnike u okvirima EU projekata kao i Erasmus+ platforme.
Benchmarking je alta kojim mjerimo i uspoređujemo postignuća i metode rada s najboljima. Tečaj “Best Practices Benchmarking” nudi usporedbu s procesom podučavanja u finskim školama na temelju kojih sudionici izvode zaključke i primjenjuju u svom razredu.
Tečaj Best Practices Benchmarking je održan u travnju 2016. u finskom gradu Vantaa koji je 18 km udaljen od glavnog grada Helsinkija.
Pripremne aktivnosti za tečaj počele su tijekom studenog 2015. a uključivale su između ostalog analizu škole sudionika tečaja unutar obrazovnog sustava s pogledom na razvoj, inovacije, mjestom učenika u obrazovnom procesu, ulogom nastavnik u procesu podučavanja te ukazivanjem na aktivnosti kojima namjeravamo djelovati kako bi škola sudionika tečaja dobila europske i globalne dimenzije tijekom benchmarkinga u finskim školama.
Rad tijekom tečaja sadržavao je slijedeće:
1. stručne prezentacije koje su obrađivale teme iz područja obrazovanja
2. opservacije u učionicama gdje sudionici tečaja promatraju nastavni proces iz odgovarajućih predmeta ovisno o njihovom cilju kao i razgovor s finskim nastavnicima
3. jačanje i dijeljenje kompetencija kroz razne oblike suradnje sudionika i voditelja tečaja.
4. posjeta znanstvenom centru Heureka u gradu Vantaa s ciljem popularizacije znanosti i razvoja metoda podučavanja temeljenih na znanstvenim konceptima.
U mojoj grupi koja je bila vezana za aktivnosti u srednjoj višoj školi Tikkurila u Vantaa-i bili su slijedeći sudionici nastavnici iz europskih škola:
-
4 nastavnika iz Colégio São Martinho (Portugal)
-
4 nastavnika iz Colegiul National “Barbu Ştirbei” (Rumunjske)
-
2 nastavnika iz Istituto Di Istruzione Superiore “blaise Pascal” (Italija)
-
3 nastavnika iz Istituto Comprensivo Monte San Pietro (Bo) (Italija)
-
3 nastavnika + ravnatelj iz Liceul Teoretic “george Moroianu” (Rumunjske)
-
10 nastavnika iz Emel- Mustafa Usakli Anatolian High School (Turska )
O finskom obrazovnom sustavu
U finskom obrazovnom sustavu u središtu su učenik i nastavnik, dok je kod nas kurikulum. Finski kurikulum ima tri razine: nacionalni ( na kojem se temelji općinski/gradski), gradski ili općinski i školski(pišu ga djeca, roditelji i nastavnici, a temelji se na općinskom/gradskom kurikulumu). Najpopularnije zanimanje u Finskoj je nastavnik i taj studij upisuju samo najbolji studenti, a plaće su vrlo slične plaćama odvjetnika i liječnika što kod nas nije slučaj. U razgovoru s jednom učiteljicom, saznala sam zašto je to zanimanje tako cijenjeno, a razlog je jednostavan – jedino je zanimanje koje se temelji na ljubavi. Kao što je već rečeno, finski učenici u odnosu na hrvatske ne osjećaju strah i stres prema školi, dosta su načitani i iz škola izlaze kao visoko obrazovani mladi ljudi.
Tikurila srednja viša škola je najveća srednjoj škola u Finskoj koja ima 1190 učenika (godišnje upiše 385 učenika), a učenici su u dobi od 16-19 godina. 62 nastavnika su zaposlena na puno radno vrijeme te oko 10 drugih članova osoblja što uključuje psihologa, pedagoška i tehnička podršku za primjenu ICT-a u nastavi, socijalni radnik, medicinska sestra. Od tehničke opreme u školi se nalazi 585 tableta (13 u svakoj učionici),oko 300 računala (uglavnom laptopa), nekoliko IPAD, WLAN, FRONTER platformu za eučenje,WILMA platformu u kojoj nastavnici, učenici, roditelji i ravnatelji imaju pristup a sadrži kurikulume predmeta, izostanke, komunikaciju, ocjene ispita.
U finskim školama ravnatelji su ti koji preuzimaju ulogu našeg razrednika u dijelu vođenja brige oko izostanaka, izricanja predagoških mjera, upućivanja psihologu isl. Ravnatelj svaki provodi vrijeme s učenicima u neformalnom razgovoru stvarajući kod njih osjećaj sigurnosti i brige. Oni se njemu obraćaju za pomoć ili on sam ocjeni da je to potrebo. Također učenici dosta izvannastavnih aktivnosti provode s nastavnicima tako da organiziraju plesove, športska natjecanja, priredbe. Sve ove aktivnosti su uključeni i roditelji. Škole su javne i moguće je prisustvovati bilo kojem satu što koriste roditelji učenika s ćijim tretmanom tijekom nastave nisu zadovoljni.
Škola pored nacionlnog kurikuluma u Tikurila srednjoj školi izvodi se i međunarodni program IB-World School koji upisuje na godinu 30 učenika i nastava se odvija na engleskom jeziku. Treba napomenuti da isti nastavnici koji predaju nacionalni kurikulum rade i u ovim razredima. Što nije začuđujuće s obzirom na činjenicu da samo najbolji od svih studenata na sveučilištu upisuju nastavnički studij njih oko 10% sa samog vrha po uspjeha na testovima. Također ti studenti prolaze intervjue pri upisu. Primjerice 2010. na nastavnički studij je konkuriralo 6 600 najboljih studena a prima 600 studenata. Nastavničko zanimanje je izuzetno cijenjeno u društvu stoga toliki interes.
Školska godina traje 30 tjedna i podijeljena je na 5 perioda na godina (38 – 40 dana). Ispiti su nakon svakog perioda i traju 8 dana. Učenici jedan predmet /kurs imaju 3 sata tjedno. Jedan sat traje 75 min. Nema zvona. Ovisno o predmetu koji nastavnik podučava može imati na godinu od 16 – 24 kursa. Nastavnička plaća je nešto veća od prosječne plaće u Finskoj i ne odstupa puno od plaća liječnika, odvjetnika.
Načelo jednakih mogućnosti za sve je nešto što je zaista i zaživjelo u ovim školama i zasigurno dovelo do napretka fiksnog društava u cjelini. Svi učenici koji su uključeni u obrazovni sustav bez obzira radili se o Fincima ili izbjeglicama pružaju se prilike da budu uspješni i pronađu zadovoljstvo u učenju.
Na učenicima se vidi da vole boraviti u školi i da im to predstavlja nešto ugodno. Sedmosatni školski dan, višesatno sjedenje u učionici, frontalno-prezentacijski nastavni proces, kontrolni radovi, ispitivanje, strah od ocjena, domaća zadaća koja je sastavni dio svakodnevnih aktivnosti učenika, pasivna uloga roditelja su situacije koje ne susrećemo u finskim školama gdje su centralnu ulogu obrazovnog sustava zauzeli učenik i nastavnik. Konkretno, upoznala sam se s dvojicom učenika porijeklom iz Turske od kojih me jedan posebno oduševio. U Finsku se doselio prije četiri godine, ali se fenomenalno uklopio u školu, bez tereta seobe i nekakvih trauma. Kada govorimo o ovome, važno je napomenuti kako je Finci uistinu svima pružaju jednake mogućnosti u obrazovanju, bez obzira na rasne i etničke razlike.
Ukupni izdaci za obrazovanje zastupljeni su s 6,5% finskog BDP-a u 2011. godini, u odnosu na 5,9% BDP-a u 2008. Prosječna zemalja OECD je također bio 6,1% u 2011. godini što je neznatno veće u odnosu s prosjekom iz 2008. 5,9%. Prema tome izdvajanja za obazovanje u Finska su brže rasla od prosjeka OECD-a za vrijeme recesije. To su uspjesi koje Finci cijene više od visoko pozicioniranim rezultatima njihovih učenika u tablicama globalnog obrazovanja.
