Dani hrvatskog jezika

Dane hrvatskog jezika se u Osnovnoj školi dr. Franje Tuđmana Lički Osik obilježava svake godine od 11.do 17. ožujka u spomen Deklaraciji o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, objavljenoj u časopisu Telegram 1967. godine. Dokument je potpisalo 18 kulturnih i znanstvenih ustanova kao reakciju na Novosadski dogovor iz 1954. godine.

Ljudevit Gaj je davno napisao da je narod bez jezika kao tijelo bez kosti, a Petar Preradović, služeću u austro-ugarskoj vojsci kao časnik, zaboravio je svoj materinski jezik pa ga je, upoznavši na domjenku u Beču Ivana Kukuljevića Sakcinskog, počeo ponovno učiti u srednjoj životnoj dobi. Također, prevodi svoje pjesme s njemačkog  na hrvatski. Svjestan svojih nedostataka u poznavanju hrvatskog jezika, ispričava se zbog toga u predgovorima svojih pjesama. Usprkos tome,  pjesmama slavi dom, domovinu i jezik smatrajući da je čovjekov jedini zavičaj – jezik.

Znamo kakvu je tešku kalvariju imao hrvatski jezik tijekom stoljeća kako bismo ga mi danas mogli slobodno učiti, pisati i govoriti. Potpisavši Deklaraciju, mnogi naši istaknuti jezikoslovci, književnici, ali i studenti, riskirali su svoju slobodu i budućnost, no nisu odustali boriti se za neovisnost i slobodu svojeg jezika. 1971. Babić, Finka i Moguš sastavili su Hrvatski pravopis čije je izdavanje bilo zabranjeno u Jugoslaviji pa je prokrijumčaren u London (londonac). Isti je pravopis doživio renesansu 1991. godine kad je hrvatski jezik postao službeni jezik Republike Hrvatske.

Danas učenike na satovima hrvatskog jezika i povijesti se poučava i osvještava koliko je muke i patnje prošao hrvatski jezik kako bismo ga danas mogli slobodno govoriti, čitati i pisati. Stoga u čast hrvatskom jeziku, u školi su obilježeni Dani hrvatskog jezika različitim aktivnostima u kojima su sudjelovali učenici 5. i 7. razreda. Učenici 7. a i 7. b razreda slušali su pjesme na temu o hrvatskog jezika, upoznali se s antologijskom pjesmom (budnicom) Petra Preradovića Rodu o jeziku. Učenici su istraživali i pronalazili druge pjesme i citate o hrvatskom jeziku. Sudjelovali su u kvizu Kahoot: Koliko poznajem svoj jezik, prikupljali, bilježili, ispravljali riječi i izraze s jezičnim pogreškama te osmišljavali plakate.

U petim razredima slušala se i obrađivala pjesma Paje Kanižaja Moj hrvatski pa su učenici samostalno osmišljavali svoje stihove na temu hrvatskog jezika. Učenici 5. razreda također su osmislili i predstavili  dramske improvizacije na temu sklonidbe imenica (Padežograd) s obzirom da posebnost i bogatstvo našeg jezika čine padeži, a oni su ih upravo učili. Učenici su samostalno odabrali ponuđene aktivnosti koje su napisali u svojim digitalnim knjigama. Na kraju su zajedno odabrali najuspješnije uratke objedinivši ih u zajedničku knjigu “Dani hrvatskog jezika 2022“.

Učenici su na kraju dobili diplome u poznavanju hrvatskog jezika i sudjelovanju u obilježavanju Dana hrvatskog jezika. Također, predstavljen je i Naramak lički(h) riči, mali slikovni rječnik ličkog ikavskog govora koji je s učenicima osmislila i izradila učiteljica hrvatskoga jezika Renata Milković Domazet. S obzirom da je u digitalnoj inačici, rječnik je zamišljen tako da se dodatno može dorađivati i obogaćivati novim natuknicama. Rječnik je dostupan na poveznici.

Učenicima se ovakav način rada sviđa jer su im ponuđene različite aktivnosti koje mogu samostalno odabrati i pokazati u najboljem svjetlu svoju nadarenost, bilo u poznavanju gradiva i sudjelovanju u kvizu, sudjelovanju u interpretaciji domoljubnih pjesama, pronalaženju citata o jeziku služeći se mrežnim stranicama, osmišljavanju svojih literarnih uradaka ili kreirajući svoje stranice u Book Creatoru. Također su se našli u lektorskoj ulozi jer su tjedan dana bilježili pogreške koje čuju u različiti TV emisijama, svakodnevnom razgovoru, ali i školi osvijestivši potrebu pravilnoga govorenja i pisanja standardnim jezikom.