Većina balona danas ima plinske grijače koji zagrijavaju zrak. Kada je grijač uključen, balon se podiže, a kada se isključi, zrak unutar balona se hladi i on se spušta.
Mali baloni kakve možemo kupiti na sajmovima nisu ispunjeni toplim zrakom, već helijem, plinom koji je lakši od zraka. Vodik je najlakši plin od svih, i do 30-tih se godina upotrebljavao za putničke balone i zračne brodove.
Vodik se lako pali, te se nakon niza nesreća prestao upotrebljavati. U posljednje se vrijeme baloni ponovno upotrebljavaju za prijevoz putnika, ali danas se pune helijem koji ne gori i mnogo je dostupniji nego prije osamdeset godina.
Letenje balonom danas se smatra sportom i razonodom. U mnogim se zemljama održavaju susreti i utrke balonima.
Baloni se izrađuju od najlona i kada se napušu, mogu biti veliki kao zgrade. Na vrhu balona postoji otvor koji se po slijetanju proširi kako bi se balon mogao smotati da bi stao u prtljažnik. Na dnu balona s pomoću žica i užadi spojena je košara u koju obično ne može stati mnogo ljudi. Veličanstven pogled iz balona dovoljan je razlog da se otrpe hladnoća i neudobnost. U košari se nalaze i boce s plinom za grijač i instrumenti za mjerenje visine, smjera i količine preostaloga goriva. Baloni se kreću tamo gdje ih nosi vjetar, ali iskusni će pilot promjenom visine naći smjer vjetra koji mu najviše odgovara.
Baloni se upotrebljavaju i za prikupljanje podataka o vremenu. Takvi baloni ne prevoze putnike, već veliki broj instrumenata za mjerenje atmosferskoga tlaka, temperature, vlažnosti zraka i brzine vjetra. Meteorolozi te podatke tumače i predviđaju vremenske prilike.
Astronomi i drugi znanstvenici šalju balone u više slojeve atmosfere radi prikupljanja podataka i obavljanja eksperimenata.
