Cilj je Konferencije naglasiti potrebu za osmišljavanjem integriranog, uključivog i promišljenog pristupa zaštiti kulturne baštine, tematizirati aspekte unutarsektorske i međusektorske suradnje te promicati suradnju i solidarnost među ustanovama u kulturi u kontekstu zaštite kulturne baštine. Partneri su Konferencije Hrvatski državni arhiv, Hrvatska grupa Međunarodnog instituta za restauriranje povijesnih i umjetničkih djela (IIC), Hrvatski nacionalni komitet Međunarodnog vijeća muzeja (ICOM), Etnografski muzej, Laboratorij za radijacijsku kemiju i dozimetriju Instituta Ruđer Bošković, Odjel za umjetnost i restauraciju Sveučilišta u Dubrovniku te Ured za upravljanje u hitnim situacijama Grada Zagreba, a medijski su pokrovitelji novine Večernji list i časopis Zaštita.
Svoje je sudjelovanje potvrdilo 14 pozvanih predavača, istaknutih svjetskih stručnjaka u području zaštite i očuvanja materijalne kulturne baštine, koji će kroz trodnevni program Konferencije zajedno s ostalim prijavljenim govornicima predstaviti vlastite istraživačke radove u području zaštite kulturne baštine u kriznim uvjetima i osvrnuti se na stečena iskustva.
Pripremajući povelju o postupanju s kulturnom baštinom u kriznim uvjetima i razvijajući smjernice o zaštiti baštine u takvim iznimnim uvjetima, Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO) je u kolovozu 2019. godine objavila kako je radi sprječavanja nepovratnih gubitaka materijalne kulturne baštine uključivanje zaštite kulturne baštine u planove upravljanja rizicima u kriznim situacijama od presudne važnosti.
Sukladno tome, koncepti zaštite kulturne baštine na Konferenciji će biti predstavljeni kroz sustave sigurnosne politike te će se naglasiti potreba postizanja interoperabilnosti sektora kulture i sektora civilne zaštite. Upravljanje kulturnom baštinom, promatrano kao skup raznovrsnih i nezamjenjivih nacionalnih resursa, nužno podrazumijeva uključivanje šire kulturne i znanstvene zajednice, kao i njegovanje duha solidarnosti među kulturnim ustanovama te njihovo umrežavanje. Naposljetku, uključivanje šire javnosti i razvijanje mreže volontera također predstavlja bitan element među konceptima zaštite kulturne baštine.
Konferencijom će se tematizirati navedena područja i preispitati uloga javnih ustanova u kulturi u razvoju sustava upravljanja materijalnom kulturnom baštinom u kriznim uvjetima. Tematski okvir izlaganja uključuje sustave i tehnike zaštite knjižnične, muzejske i arhivske građe u kriznim uvjetima, interoperabilnost sektora kulture i sektora civilne zaštite, doprinos ustanova u kulturi ostvarivanju ciljeva održivog razvoja (SDGs) UN-ove Agende 2030., integriranje kulturne baštine u nacionalne strategije smanjenja rizika od katastrofa, uključivanje i edukaciju građana u području baštine, solidarnost među ustanovama u sektoru kulture, kulturu solidarnosti u Europi i svijetu, ispreplitanje i preklapanje kulturnih i sigurnosnih politika u Europi i svijetu te druge inovativne teme i pristupe vezane uz zaštitu kulturne baštine.
