Nacionalni parkovi: Plitvička jezera i Krka

Plitvička jezera najpoznatiji su nacionalni park u Hrvatskoj, a ubrajaju se među najljepše prirodne znamenitosti u Europi. Nacionalnim parkom proglašena su 1949., a organizacija Ujedinjenih naroda, odnosno njezin ured UNESCO-a stavlja ga na Listu Svjetske kulturne i prirodne baštine godine 1979.

Nacionalni park Plitvička jezera obuhvaća područje od 29.482 hektara, a  prepoznatljiv je prije svega po 16 stepenasto poredanih većih jezera i nekoliko manjih, odvojenih sedrenim barijerama, za koje je bilo odlučno razdoblje od posljednjih desetak tisuća godina, u kojima su vladali ekološki odnosi slični današnjima pogodni za taloženje sedre i nastanak jezera. U njihovu stvaranju važnu su ulogu imale i imaju sedrotvorne biljke, alge i mahovine, pa je to veoma osjetljiv biodinamički sustav.

Raznolikost staništa i uvjeta za život omogućuje nesmetani razvoj brojnim populacijama biljaka i životinja u vodenim i kopnenim predjelima Plitvičkih jezera. Brežuljci koji okružuju jezera, prekriveni bujnim šumama bukve, jele i smreke, staništa su velikog broja biljnih i životinjskih vrsta. O tome svjedoči 1267 biljnih vrsta, od kojih su 72 endemske. U dosadašnjim znanstvenim istraživanjima pronađeno je 321 vrsta leptira, 157 vrsta ptica te oko 20 vrsta šišmiša što govori o bogatstvu životinjskog svijeta. U vodama Plitvičkih jezera živi svega nekoliko vrsta riba, a još  uvijek je potpuno neobjašnjeno pitanje prebivaju li one u ovom prostoru od davnih vremena ili su naseljene u zadnjih stotinjak godina. U parku je uočeno i više od 50 vrsta sisavaca, od kojih su neki dugi tek desetak centimetara, a neke ubrajamo među najveće sisavce. Veći  sisavci koji se nalaze u parku  su između ostalih vuk, lisica, jelen, divlja svinja, ris, medvjed i divlja mačka, a od manjih tu su planinska i močvarna rovka, voluharice i podzemni voluharić.

Kako sam u dosad opisanim nacionalnim parkovima ukratko opisala utjecaj čovjeka na njihovom području zanimljivo je spomenuti da su Plitvička jezera ostala dovoljno očuvana od utjecaja čovjeka.

Moguće aktivnosti: pješačenje, planinarenje, vožnja električnim brodom i vlakom, fotografiranje, vožnja biciklom, skijanje i veslanje.

Adresa internetske stranice: http://www.np-plitvicka-jezera.hr/ 

Nacionalni park Krka proglašen je 1985. godine i sedmi je Nacionalni park Hrvatske. Smješten je u cijelosti na području Šibensko-kninske županije, a obuhvaća površinu od 109 km2 uz tok Krke: dva kilometra nizvodno od Knina do Skradina i donji tok Čikole.

Park krasi 7 slikovitih sedrenih slapova koji nastaju protjecanjem rijeke Krke kroz vapnenačku podlogu pri čemu se odvija proces nastajanja sedre.  U rijeci je zabilježeno 18 vrsta riba, među kojima je 10 endema, a zbog proljetne i jesenske migracije ptica ovaj prostor spada među ornitološki značajna područja Europe.  Među sisavcima najvrjednija je fauna šišmiša, koja sadrži 18 vrsta, uglavnom ugroženih ili pred izumiranjem u Europi. Na području parka utvrđeno je 860 vrsta i podvrsta biljaka, među kojima je više ilirsko-jadranskih endema. razgledavanja.

U parku se nalaze ostaci antičkog vodovoda, vojnog logora Burnum, srednjovjekovnih starohrvatskih utvrda iz 14.st. stoljeća a među sakralnim zdanjima najvrjedniji su franjevački samostan i crkva Gospe od Milosti na otočiću Visovac, te manastir Sv. Arhanđel.

Moguće aktivnosti: pješačenje, planinarenje, vožnja brodom, vožnja bicikolm, fotografiranje, snimanje, rekreativni ribolov i sudjelovanje u starim zanatima (tkanje, kovačija).

Adresa internetske stranice: http://www.npkrka.hr/ 

Slijedeći tjedan na repertoaru su planinski nacionalni parkovi: Risnjak, Paklenica i Sjeverni Velebit.

Informacije za članak su preuzete sa Internet stranica nacionalnih parkova navedenih u tekstu.