U primjeru koji slijedi učenici su se usmjerili na aplikacije koje koriste u svakodnevnom životu (Viber, Messenger i WhatsApp):
- samostalno su pronašli partnera za rad i predstavljanje zajedničkog rada:
- demonstrirali su rad preko odabrane aplikacije
- provjerili su usvojenost ishoda
- neki od njih napravili su i prezentaciju.
Bez obzira o kojem se nastavnom predmetu radi i koji su ishodi učenja, bitno je odabrati način koji će učenici znati, moći ili htjeti odraditi.
Nastavna jedinica: Rečenica
Ishod:
Učenik objašnjava morfosintaktička obilježja riječi u rečenici i primjenjuje znanja pri oblikovanju teksta.
Razrada odgojno-obrazovnih ishoda na razini aktivnosti (nastavnih sati): Učenik razlikuje riječ od rečenice. Učenik definira riječ i rečenicu. Učenik razlikuje članove rečeničnog ustrojstva. Učenik stvara svoj tekst/skeč.
Očekivanja međupredmetnih tema:
UKU A.4/5.2. (2. Primjena strategija učenja i rješavanje problema) Koristi se različitim strategijama učenja i samostalno ih primjenjuje u ostvarivanju ciljeva učenja i rješavanju problema u svim područjima učenja.
UKU B.4/5.2. (2. Praćenje) Učenik prati učinkovitost učenja i svoje napredovanje tijekom učenja.
Tijek nastavnog sata
Metode rada: monološka, dijaloška
Oblici rada: frontalni, rad u paru
Uvod
Nastavnica daje učenicima zadatak da u paru naprave skeč na temu „Kašnjenje nije prihvatljivo“ i prikažu ga na nekoj odabranoj platformi, u našem slučaju na grupnom Messengeru. Nakon što je netko izveo skeč, ostatak razreda u svoje bilježnice zapisuje odgovore na pitanja:
O čemu govori skeč? Koje su njegove poruke?
Središnji dio sata
Metode rada: dijaloška, monološka, slušanja, pisanja, objašnjavanja
Oblici rada: frontalni, individualni
Učenici su pročitali svoje bilješke o skeču kojeg su vidjeli. Očekivane bilješke su pitanja nalik sljedećima:
– Pa gdje si? Kasniš. Vidi koliko je sati?
– Malo sam zakasnio/la. Bila je gužva.
– To nije neko opravdanje.
– Oprosti. Nemoj se ljutiti.
– U redu. Idemo zajedno u grad.
Zaključuju da svi imaju različite zapise o istom sadržaju.Razgovor likova ne može se u potpunosti jezično rekonstruirati na što upućuju različiti tekstovi koji su nastali nakon pokušaja da se tekstualno zapiše sadržaj viđenog dijaloga. Što vam je pomoglo u zapisivanju bilješki? Kako ste zaključili o čemu govori skeč? (kontekst, neverbalna komunikacija)
Što ste čuli od učenika koji su sudjelovali u skeču?
– Rečenice.
Što je rečenica? Rečenica je skup riječi kojima se prenosi potpuna obavijest.
Od čega se sastoje rečenice? – Od riječi.
Riječ je skup glasova koji ima neko značenje.
Sljedeću rečenicu napišite ispravno i objasnite što u njoj ne valja:
Ja haljino crveno htjela imala. Ja sam htjela imati crvenu haljinu. Učenici zaključuju da riječi nisu u rečenicu složene kako treba, da nisu složena vremena po pravilima, da pridjev ne prati rod imenice, da je neispravan red riječi.
Riječi se slažu u rečenicu po određenim pravilima. Jezikoslovna disciplina koja proučava rečenicu zove se sintaksa (grč. Syntaksis – slaganje u red, uređivanje).
Zato tvrdimo da rečenica ima svoje ustrojstvo, svoj red. Koje članove rečenice poznajete? Očekivani odgovori: subjekt, predikat, objekt, atribut, priložna oznaka i apozicija. Oni čine gramatičko ustrojstvo rečenice.
Završni dio sata
Metode rada: dijaloška, slušanja, objašnjavanja, pokazivanja
Oblici rada: individualni rad
Razmislite što ste danas naučili. Iznenadite nekoga iz razreda videopozivom, ispitajte ga ključne pojmove s današnjeg sata, snimite i pošaljite snimak u grupu.
Učenica izvodi skeč „Opet kasniš!“
Učenik Mihael Radaković piše sastavak na temu „Kašnjenje nije prihvatljivo“.
Učenici zajedno ponavljaju ključne pojmove s nastavnog sata.
